Lučićev novi napad na Čovića: 'Što si radio u Mondu, Sokolu i Hercegovačkoj banci?'

Zdenko Lučić, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, objavio je na Facebooku opširan komentar u kojem je iznio niz teških optužbi na račun predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, posebno se osvrćući na njegovo političko djelovanje iz 1990-ih i 2000-ih godina.

Lučić u objavi tvrdi kako je danas, prema njegovu mišljenju, vidljivo slabljenje Čovićeve političke moći te navodi da se mijenja raspoloženje birača među Hrvatima u BiH. U tom kontekstu Čovića optužuje za, kako tvrdi, dugogodišnje političke manipulacije, kontrolu javnih resursa i korištenje ratnog i poratnog razdoblja za jačanje osobne i stranačke moći.

Objavu je započeo izrazito oštrom kvalifikacijom Čovića, nazivajući ga “prevarantom”, a potom je naveo da je predsjednik HDZ-a BiH na jednoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora pokušao, kako tvrdi Lučić, “zavarati prisutne” govoreći o političkoj zaštiti hrvatskog naroda nakon 2000. godine.

Lučić u objavi tvrdi kako se u javno dostupnim dokumentima o Sokolu, Mondu, Hercegovačkoj banci, privatizacijama, stanovima i drugoj imovini mogu pronaći odgovori na pitanja tko je, prema njegovim navodima, utjecao na umanjenje prava hrvatskog naroda u BiH.

Poseban dio objave posvetio je razdoblju kraja 1990-ih, navodeći kako je Čović, dok je bio na čelu Gradskog odbora HDZ-a, koristio stranačke memorandume i pečate za dopise koji su se odnosili na sudske aktivnosti u postupcima transformiranja vlasništva u više mostarskih poduzeća.

Lučić tvrdi kako je riječ bila o velikim i gospodarski zanimljivim subjektima u Hercegovini, među kojima navodi Tehnoplin Mostar, GP Vranica, Tiskaru F. Miličević, Energopetrol Mostar, GP Hercegovina-niskogradnja, Žitopromet, Projektant i Hercegovina-auto.

U istom kontekstu ponovno se osvrnuo i na Soko, navodeći kako je upravo to poduzeće bilo jedno od ključnih mjesta oko kojih su se, prema njegovim tvrdnjama, vodili sporni procesi vlasničke transformacije.

Lučić u objavi iznosi i tvrdnje o kupovini certifikata te tvrdi kako su branitelji oštećeni kroz poratne financijske i privatizacijske procese. Prema njegovim navodima, određeni krugovi bliski tadašnjim strukturama koristili su sredstva i račune za kupovinu certifikata po znatno nižim vrijednostima od nominalnih.

Osim Sokola, Lučić spominje i Mondo te Hercegovačku banku, nazivajući ih dijelom šireg političko-financijskog sustava iz poslijeratnog razdoblja. Tvrdi kako su ti subjekti imali važnu ulogu u preusmjeravanju javnog i proračunskog novca te u jačanju utjecaja uskog kruga ljudi povezanih s politikom.

Lučić također tvrdi kako su pojedini dokazi u postupcima protiv Čovića i njegovih suradnika nestajali ili gubili na značaju kroz pravosudne procese, sugerirajući da su odnosi s dijelom pravosudnih, financijskih i poreznih struktura imali utjecaj na izostanak sudskih epiloga.

U objavi se poziva i na potrebu da se, kako navodi, sustavno istraže procesi vlasničke transformacije, kontrola nad javnim poduzećima, agencijama i ministarstvima te odnos politike prema javnim resursima u područjima s hrvatskom većinom.

Lučićeva objava nastavak je oštre političke polemike između njega i vrha HDZ-a BiH, koja se posljednjih tjedana sve više vodi kroz javne istupe, optužbe i međusobna prozivanja.

Dragan Čović i HDZ BiH zasad se nisu očitovali o ovoj Lučićevoj objavi.