Livno dobilo Statut Grada nakon više od osam godina

Gradsko vijeće Livna usvojilo je na sjednici održanoj 28. srpnja Statut Grada Livna, čime je grad, više od osam godina nakon donošenja Privremene statutarne odluke, dobio trajni temeljni akt.

Za Statut je glasovalo 27 vijećnika. Za njegovo usvajanje bila je potrebna dvotrećinska većina, odnosno najmanje 21 od ukupno 31 vijećnika, pa je dokument dobio znatno širu potporu od potrebne.

Privremenom statutarnom odlukom iz ožujka 2018. godine bilo je predviđeno da Gradsko vijeće Statut donese u roku od šest mjeseci, no taj je rok višestruko prekoračen.

Do usvajanja novog dokumenta primjenjivale su se Privremena statutarna odluka te odredbe nekadašnjeg Statuta Općine Livno koje nisu bile u suprotnosti sa Zakonom o Gradu Livno.

Statut podijeljen u 20 poglavlja

Novi Statut podijeljen je u 20 poglavlja, a njime se uređuju status i nadležnosti Grada, rad Gradskog vijeća i gradonačelnika, organizacija gradske uprave, mjesne zajednice te načini neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju.

Livno je definirano kao jedinica lokalne samouprave sa svojstvom pravne osobe te kao pravni sljednik nekadašnje Općine Livno, čija prava, obveze i imovinu preuzima.

Statutom je utvrđeno da su tijela Grada Gradsko vijeće, kao predstavničko tijelo građana, i gradonačelnik, kao nositelj izvršne vlasti. Gradsko vijeće Livna ima 31 vijećnika.

Mjesne zajednice određene su kao obvezan oblik mjesne samouprave, dok je građanima omogućeno neposredno sudjelovanje u odlučivanju putem referenduma, plenuma građana i građanske inicijative.

Kao Dan Grada Livna utvrđen je 28. srpnja. Taj je datum Statutom određen kao praznik i neradni dan za fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost na području grada.

Grad Livno svoje će propise i druge akte uskladiti s novim Statutom u roku od šest mjeseci. U istom roku trebala bi biti provedena i promjena naziva osnivača javnih poduzeća, ustanova i mjesnih zajednica u sudskim i drugim registrima.

SDA osporava odredbu o nacionalnoj pripadnosti čelnika

Najviše prijepora uoči sjednice izazvala je odredba prema kojoj predsjednik Gradskog vijeća i gradonačelnik mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda ako taj narod, prema posljednjem popisu stanovništva, čini više od 80 posto stanovnika.

Gradski odbor SDA Livno usprotivio se takvom rješenju, ocijenivši da se njime umanjuju prava Bošnjaka i pripadnika drugih manje zastupljenih naroda.

Iz SDA su ustvrdili i da njihovi prijedlozi izneseni tijekom javne rasprave nisu prihvaćeni te su najavili mogućnost pokretanja postupka pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine.

Unatoč protivljenju dijela političkih predstavnika, Statut je na kraju usvojen s 27 glasova za, čime je Livno nakon više od osam godina dobilo trajni temeljni akt Grada.