Kukić: Ako premijer RH Milanović prvo dođe u Mostar i Široki pa tek onda u Sarajevo, to nije dobar signal

Prema ocjeni bh. analitičara, BiH je i dalje poligon za diplomatske manevre Beograda i Zagreba, piše Deutsche Welle.

Niz događaja na Zapadnom Balkanu u 2011., od nemira na sjeveru Kosova, preko najavljenog referenduma u Republici Srpskoj (RS) do krize izvršne vlasti u BiH, prijetili su da „zapale regiju", ocjenjuju analitičari u BiH. No, godina koje je iza nas, nije prošla bez napora da se odnosi u regiji unaprijede, smatra direktor banjolučkog Centra za međunarodne studije Miloš Šolaja. On tvrdi da u tom svjetlu treba promatrati i ispriku bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića za zločine koje su tijekom proteklog rata nad Srbima počinili pripadnici Armije BiH.

„Bez obzira na to što su u Beogradu, Banjoj Luci i Sarajevu mnogi potezi regionalnih lidera kritizirani, činjenica je da se pokazalo mnogo dobre volje i praktičnih koraka za unaprjeđenje odnosa u regiji", kaže Šolaja.

(Ne)diplomatske poruke koje je srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić iz Banje Luke uputio tadašnjoj šefici hrvatske Vlade Jadranki Kosor nakon njezina posjeta Kosovu, još jednom su ukazale na složenost i povezanost međusobnih odnosa u regiji. Za direktora Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Zijada Bećirovića to je samo jedna u nizu potvrda da Zagreb i Beograd doživljavaju BiH i kao „poligon za svoje diplomatske manevre".

Prema njegovim riječima, unaprjeđenje odnosa u regiji po receptima Ive Josipovića i Borisa Tadića samo je „kozmetičke prirode", piše Deutsche Welle.

„Još uvijek imamo pitanje velikodržavnih projekata, prije svega Srbije, a djelimično i Hrvatske, na teritoriju BiH, tako da odnose između BiH, Hrvatske i Srbije možemo nazvati bermudski trokut smrti", kaže Bećirović.

Politički analitičar i sociolog Slavo Kukić, inače nekadašnji kandidat SDP-a BiH za mjesto mandatara Vijeća ministara (nap. Dnevnik.ba), vjeruje da odnosi u daytonskom trokutu Sarajevo - Beograd - Zagreb imaju „uzlaznu putanju s povremenim cik-cak trendovima".

„Ta skretanja se, prije svega, odnose na relacije između BiH i Srbije", kaže Kukić, pojašnjavajući da se to može pripisati i „predizbornoj godini u Srbiji".

Kukić se osvrnuo i na prošlogodišnje izbore za Hrvatski sabor i promjenu vlasti u Hrvatskoj, što se u BiH tumači kao „dobra šansa za unaprjeđenje odnosa između dvije zemlje.

„Ovih dana sam čuo da bi hrvatski premijer Zoran Milanović, prigodom posjeta BiH, prvo mogao doputovati u Široki Brijeg i Mostar pa tek onda u Sarajevo, i ako je ta informacija točna, ona nije dobar signal. Iskreno se nadam da to neće biti tako i da će taj trend odnosa između BiH i Hrvatske zadržati onu putanju koju je imao čitavu 2011. godinu", kaže Kukić, piše Deutsche Welle.

Analitičari podsjećaju da su zbog neriješenih odnosa u regiji tijekom 2011. trpjeli i privrednici. Kada je Vlada Kosova uvela carine na robu iz BiH, zastupnik u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović je postavio pitanje „hoće li BiH odgovoriti recipročnim mjerama prema Srbiji, jer BiH nije priznala Kosovo kao neovisnu državu".

Više se očekivalo i od susreta najviših dužnosnika BiH, Hrvatske i Srbije u Karađorđevu svibnja 2011., no taj je sastanak protekao bez konkretnih dogovora, tako da su ponovljene izjave lidera o dobrosusjedskim odnosima i privrženosti europskim integracijama prošle gotovo bez odjeka u BiH.