Krug planina korak bliže zaštiti: 'Za velike energetske zahvate i rudarenje ovdje nema mjesta'

Područje Krug planine kod Livna moglo bi do kraja 2026. godine dobiti nacrt odluke o proglašenju zaštićenim područjem. U Livnu je u utorak predstavljena radna verzija stručnog obrazloženja, dokumenta koji bi trebao biti temelj za određivanje granica, kategorije i režima buduće zaštite.

Riječ je o prvoj od dvije planirane radionice na kojima se prikupljaju prijedlozi i primjedbe korisnika prostora, institucija, stručnjaka, gospodarskog sektora i drugih zainteresiranih strana.

Ivana Markov iz Grada Livna naglasila je da predstavljeni dokument još nije konačan nacrt stručnog obrazloženja. Cilj radionica je u njegovu izradu uključiti potrebe i iskustva ljudi koji žive od ovog područja ili ga koriste za stočarstvo, poljoprivredu, šumarstvo, turizam i druge djelatnosti.

„Izrada dokumenta ide dalje. Čekamo jesen i izlazak na teren u tom godišnjem dobu, a tada planiramo još jednu radionicu kako bismo uključili dodatne korisnike prostora i čuli njihovo mišljenje“, kazala je Markov.

Prema trenutačnom planu, do kraja godine mogao bi biti izrađen nacrt stručnog obrazloženja, nakon čega bi uslijedila javna rasprava i priprema nacrta odluke o proglašenju područja zaštićenim.

Za istim stolom institucije, stočari, planinari i ulagatelji

Na radionici su sudjelovali predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, nadležnih županijskih ministarstava, Hercegbosanskih šuma, stočarskih i poljoprivrednih udruga, turističkog sektora, planinarskih društava i Gorske službe spašavanja.

Pozvani su i predstavnici ulagatelja zainteresiranih za izgradnju vjetroparkova na Krug planini ili u njezinoj blizini. Namjera je da i oni budu upoznati s postupkom izrade stručnog obrazloženja, predloženim zonama zaštite i mogućim ograničenjima budućih zahvata u prostoru.

Sudionici su tijekom radionice iznosili podatke o načinu na koji se područje danas koristi, ali i prijedloge za usklađivanje zaštite prirode s tradicionalnim stočarstvom, proizvodnjom hrane i održivim razvojem turizma.

Evidentirano 18 zaštićenih biljnih i 55 vrsta ptica

Prof. dr. sc. Mirjana Milićević sa Sveučilišta u Mostaru, koja u izradi stručnog obrazloženja sudjeluje kao stručnjakinja Instituta za regionalni razvoj, kazala je da je u rad uključeno desetak stručnjaka iz više područja.

Među njima su geomorfolozi, geolozi, hidrolozi, prostorni planeri, biolozi, arheolozi te stručnjaci za turizam i upravljanje prirodnim područjima.

„Uključili smo ih s namjerom da pružimo što kvalitetnije informacije, utemeljene na činjenicama utvrđenima na terenu“, kazala je Milićević.

Dosadašnja istraživanja, prema njezinim riječima, potvrdila su iznimnu prirodnu vrijednost visoravni Kruzi. Evidentirano je 18 zaštićenih biljnih vrsta, među kojima je 11 endemskih, kao i 55 vrsta ptica, od kojih je pet zaštićeno.

Na ovom se području nalaze i koridori velikih zvijeri te staništa zaštićenih vrsta šišmiša, ptica grabljivica i drugih životinja. Zbog toga je prostor Krug planine važan za očuvanje bioraznolikosti znatno šireg područja.

Podzemnim kanalima povezano s izvorom Duman

Posebno je istaknuta geološka i hidrogeološka osjetljivost visoravni. Riječ je o krškom području bez stalnih površinskih vodotoka, ali s razvijenom mrežom podzemnih kanala kroz koje je povezano s Livanjskim poljem.

„Najvažnije je da je to područje hidrološki izravno povezano s izvorištem Duman u gradu Livnu, koje se koristi kao izvorište pitke vode za livanjsko područje“, upozorila je Milićević.

Takva povezanost, istaknuto je, zahtijeva poseban oprez prilikom planiranja građevinskih, energetskih i drugih zahvata koji bi mogli utjecati na podzemne vode.

Prostor visoravni Kruzi, Cincara i Livanjskog polja, uključujući Buško jezero, nalazi se i u širem sustavu međunarodno prepoznatih prirodnih vrijednosti. Pojedini dijelovi prepoznati su kroz potencijalna područja europske ekološke mreže Natura 2000, Emerald mrežu i Bernsku konvenciju, dok Livanjsko polje ima status močvarnog područja od međunarodnog značaja prema Ramsarskoj konvenciji.

Zaštita ne znači zatvaranje planine

Kao najprimjereniji model predlaže se peta kategorija zaštite, odnosno zaštićeni krajobraz. Područjem bi upravljao Grad Livno ili javna ustanova koju bi gradske vlasti osnovale za tu namjenu.

Milićević je naglasila da proglašenje zaštićenog područja ne znači zatvaranje planine niti zabranu tradicionalnih djelatnosti. Cilj je omogućiti održivo korištenje prostora u suradnji s ljudima koji na njemu žive i rade.

Zaštitom bi se, prema predstavljenom konceptu, trebali dodatno poticati stočarstvo, proizvodnja i brendiranje livanjskog sira, planski razvoj turizma te zaštita i prepoznatljivost livanjskih divljih konja.

„Livanjski konji danas su srasli s ovim područjem, a visoravan Kruzi prepoznatljiva je po njima, livanjskom siru i cijelom autentičnom ambijentu“, kazala je Milićević.

U zaštićenom prostoru i dalje bi bile moguće nužne i usklađene intervencije, među kojima su uređenje vidikovaca, popravljanje postojećih putova, razvoj primjerene turističke infrastrukture i gradnja manjih smještajnih kapaciteta.

„Za energetski sektor i rudarenje ovdje nema mjesta“

Veliki energetski, rudarski i građevinski zahvati, prema predloženom režimu, ne bi bili dopušteni ni u jednoj od triju planiranih zona zaštite.

„Što se tiče energetskog sektora, rudarstva ili nečega takvog, za to ovdje nema mjesta“, poručila je Milićević.

Budući da su za područje Krug planine i njegovu neposrednu blizinu posljednjih godina iskazivani interesi za izgradnju vjetroparkova, buduća odluka o zaštiti mogla bi imati znatan utjecaj na planiranje takvih projekata.

Konačne granice, zone i dopuštene aktivnosti ipak će biti utvrđene tek nakon završetka stručnih istraživanja, dodatnih konzultacija i javne rasprave.

Sudionici tražili i proširenje obuhvata

Zineta Mujaković iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma kazala je da je snažna potpora zaštiti bila jedna od najvažnijih poruka prve radionice.

„Nijednu osobu nisam čula da je rekla ne. Svi su čak bili za proširenje obuhvata. Toliku osviještenost i toliku želju za proglašenjem jednog područja zaštićenim do sada nisam imala prilike vidjeti“, kazala je Mujaković.

Aktualni postupak odnosi se samo na dio Krug planine koji administrativno pripada Gradu Livnu. Za proširenje zaštite na područja drugih lokalnih zajednica inicijativa bi morala doći upravo s lokalne razine.

Mujaković je poručila da bi Federalno ministarstvo okoliša i turizma bilo spremno podržati proširenje obuhvata ako interes iskažu gradovi i općine na čijem se području nalaze ostali dijelovi planine.

„Mi sami ne možemo pokrenuti taj postupak jer ljudi koji žive na ovom prostoru odlučuju hoće li se nešto proglasiti zaštićenim. Mi smo tu da podržimo njihove želje i aktivnosti usmjerene prema zaštiti“, poručila je.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, na čelu s ministricom Nasihom Pozder, već je financijski podržalo izradu stručnog obrazloženja, a potpora je najavljena i za nastavak postupka.

Prostor treba zaštititi i od neplanskog turizma

Inicijativu za zaštitu podržao je i Marin Mamuza, vlasnik agencije Continental Adventure i jedan od prvih organizatora turističkih posjeta livanjskim divljim konjima.

Podsjetio je da su i ranije postojale aktivnosti i inicijative za zaštitu Kruga, ali da nisu završile konkretnim proglašenjem zaštićenog područja.

„Kao građanin Livna, ali i kao netko tko je godinama vezan uz divlje konje i turističku priču ovoga kraja, smatram da je ovo važan trenutak. Još 2012. godine počeo sam fotografirati livanjske divlje konje i od tada se postupno razvijala priča koja danas dovodi ljude iz različitih dijelova svijeta“, kazao je Mamuza.

Sve veći broj posjetitelja, prema njegovim riječima, donosi prilike za lokalno gospodarstvo, ali i rizik od nekontroliranog ulaska vozila, uznemiravanja životinja, onečišćenja i gradnje neprilagođenih sadržaja.

„Dobro je da ljudi dolaze i da prepoznaju vrijednost ovoga prostora, ali ga moramo čuvati. Ovo područje treba zaštititi i od samog turizma, odnosno razvijati ga kroz održivo korištenje“, istaknuo je.

Mamuza je poručio kako odluka o zaštiti mora donijeti korist sadašnjim korisnicima prostora, ali istodobno sačuvati njegove prirodne vrijednosti za generacije koje dolaze.

„Važno je da ne ostanemo zapamćeni kao generacija koja je imala priliku donijeti važnu odluku, a nije je donijela“, zaključio je.

Formalni postupak započeo 2025. godine

Aktivnosti usmjerene prema zaštiti intenzivirane su u travnju 2025. godine, kada je održana radionica o budućnosti područja Krug planine. Grad Livno i Federalno ministarstvo okoliša i turizma potom su u srpnju 2025. zaključili ugovor o sufinanciranju izrade stručnog obrazloženja, a u rujnu iste godine imenovano je gradsko povjerenstvo zaduženo za provedbu projekta, organiziranje radionica i javno predstavljanje dokumenta.

Predstavljanje radne verzije stručnog obrazloženja predstavlja jedan od prvih konkretnih rezultata tog postupka. Nakon jesenskih terenskih istraživanja i druge radionice trebalo bi biti poznato hoće li stručni dokument i nacrt odluke biti spremni do kraja godine.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore