Krijumčari u BiH na migrantima zaradili milijune eura, provjerava se 40 osoba

Krijumčari u BiH na migrantima zaradili milijune eura, provjerava se 40 osoba

Krijumčari ljudi, točnije migranata, u Bosni i Hercegovini u proteklom razdoblju zaradili su između 7,5 i 10 milijuna eura. Gotovo četrdeset osoba iz BiH predmet su obrade EUROPOL-a.

Riječ je o potencijalnim krijumčarima migranata. U cilju suzbijanja migrantske krize, policijske, obavještajne i sigurnosne agencije u državi su izvele osmodnevnu akciju u suradnji s europskim policijskim i graničnim agencijama te prikupile značajne informacije. Očekuju se kaznene istrage u narednom razdoblju, javlja N1.

Ispovijesti desetina migranata ispitanih na području Trebinja i Bihaća - osigurale su nadležnima pregršt informacija. Postoje organizirane grupe krijumčara u Bosni i Hercegovini. Među njima i pojedinci već poznati EUROPOL-u. Uskoro se očekuju i kaznene istrage.

"Zahtjeva za provjeru i informacija je bilo 24. S naše strane. Tražene su provjere za 85 osoba ili aliasa, 68 telefonskih brojeva, te veći broj dokumenata, Instragram i Facebook profila. Do sada preko EUROPOL-a ove provjere rezultirale su sa 39 poklapanja, što znači da su se te inforamcije već nalaze u bazama EUROPOL-a", navodi za N1 Vladimir Škarić, DKPT.

Procjene su - krijumčarenje ljudima, organiziranim grupama u BiH, u proteklom razdoblju donijelo je zaradu između 7,5 i 10 milijuna eura. Tvrdi to direktor Ženevskog centra za upravljanje sigurnosnim sektorom, ujedno vođa programa granične sigurnosti Anton Travner. Dodaje kako je bavljenje krijumčarenjem ljudi najisplativiji i najmanje riskantan način zarade.

"Ako izgube migranta, ako ugine, pogine negdje putem ili nestane to je za njih samo plus, znači krijumčarenje ljudima je definitivno najgori, najbrutalniji oblik kriminala jer se s ljudskim bićima radi gore nego s materijalnim stvarima. Ja sam uvjeren da ne samo u BiH, nego i šire u regiji, da će se pokrenuti istrage i na osnovu i ovoga što smo mi sada odradili da se nekoliko od ovih krijumčara može uhititi", kaže Travner.

Službenici Granične policije i Službe za poslove sa strancima tijekom akcije, u razgovoru s migrantima, zabilježili su, kažu, šokantne priče. O načinu na koji su ih krijumčari varali - pa do priče jednog migranta koji je hrvatsku granicu pokušao preći čak 74 puta. Nakon represivnijih mjera policije Unsko-sanske županije - ali i lošijih uvjeta u kampu Vučjak, migranti su, tvrde nadležni, počeli napuštati Bihać. Tijekom akcije - presretnute su tri grupe u Trebinju, koje su krenule nazad u Grčku. Na pomolu nove rute.

"Prema našim pokazateljima, ako na istoku zapriječite efikasno, zatvorite migrantske tijekove oni se sele na druge rute, recimo imamo ih na jugu, imamo ih na Gradišci. Granična policija se kao i do sada bavi migracijama u onom kapacitetu u kojem može odgovoriti tom zadatku", ističe Igbal Memišević iz Granične policije BiH.

Slijede nove akcije. Cilj je, zaštiti građane. Zbog činjenice da među migrantima ima po sigurnost opasnih pojedinaca. Bio je to nedavno slučaj s petericom problematičnih migranata iz Mirala. Trenutno su u imigracijskom centru Trnovo, no njihova deportacija mogla bi trajati godinama.

"Imamo problema evidentno i kada je u pitanju readmisija, jer ti svi migranti su bez identiteta što je najveći problem. Njih je nemoguće vratiti u zemlju porijekla, jer te zemlje prave opstrukciju na svaki mogući način i ne žele surađivati s nadležnim organima u BiH", otkriva Rade Kovač iz Službe za poslove sa strancima.

Posebno se to odnosi na Pakistan i Afganistan, odakle dolazi i najveći broj migranata. Ni najsloženiji diplomatski kanali ne daju rezultete kada je riječ o deportaciji. U narednom razdoblju cilj je raditi na odnosima s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, zbog sumnji na nekorektno postupanje prema BiH u kontekstu migrantske krize.