Koridor Vc: Autocesta kroz Mostar i Prenj pod sve većim pritiskom građana i ekologa

Vodeći infrastrukturni projekt Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini, cestovni Koridor Vc u duljini od 330 kilometara, nalazi se na svojevrsnoj prekretnici. Do danas je izgrađena tek trećina trase, dok je nekoliko dionica i dalje u izgradnji, financiranih s više od 3 milijarde eura zajmova i bespovratnih sredstava EU-a, Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Trenutno je dionica južno od Mostara u zastoju, a najzahtjevniji dio tek predstoji – izgradnja tunela kroz planinu Prenj, koja je planirana kao dio budućeg nacionalnog parka "Čvrsnica-Čabulja-Vran", iako još nema pravnu zaštitu. Krajem 2024. godine, Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je inicijativu za proglašenje Prenja zaštićenim područjem.

Kontroverze južno od Mostara

Početkom 2000-ih predložena je trasa koja bi prolazila kroz gusto naseljena i poljoprivredna područja doline Neretve, blizu Blagaja i rijeka Bune i Bunice. Nakon prosvjeda stanovnika 2011. godine, ponuđena je alternativa preko Podveleža, prihvatljivija lokalnom stanovništvu, ali su je blokirali pojedini politički akteri, stoji u izvještaju Bankwatch Network.

Čitav izvještaj dostupan je ovdje:

Koridor Vc - Između Izgradnje i Sporova by Uredništvo hercegovina info on Scribd

Nova trasa iz 2016. ponovno se vraća kroz dolinu, uz nova zahvaćanja stambenih i obradivih zemljišta, prelazeći obje rijeke u sve popularnijoj turistčkoj zoni. Usprkos protivljenju građana, projektna dokumentacija je usvojena 2017. godine, što je protumačeno kao kršenje standarda EBRD-a i EU-a u vezi s transparentnošću i sudjelovanjem javnosti.

Amna Popovac iz udruge Eko Dvogled svjedoči kako su ljudi tek tijekom prezentacije u Blagaju saznali da će autocesta prolaziti preko njihovih njiva, kuća i vikendica.

Godine 2020. grupa mještana podnijela je žalbu Mehanizmu za odgovornost EBRD-a (IPAM), navodeći izostanak konzultacija, neprepoznavanje ranjivih skupina i manjkavu procjenu bioraznolikosti. IPAM je u siječnju 2024. potvrdio da je postupak kršio politike banke, preporučivši ponovno razmatranje trase.

EBRD to odbija učiniti bez suglasnosti JP Autoceste FBiH i entitetskih vlasti, koje tvrde da promjena trase nije moguća. Istodobno, EBRD je u prosincu 2023. odobrio novi kredit od 220 milijuna eura za 15 km dugu zaobilaznicu Mostara.

Zemlja kao život, ne kao roba

Bankwatch je u ožujku 2024. proveo terensko istraživanje u području Mostara i Konjica. Građani južno od Mostara izražavaju zabrinutost zbog gubitka zemlje, kuća i pristupa vodi. Zemlja za njih nije roba, nego životni prostor i naslijeđe, a mnogi su se tek nakon rata ponovno uspjeli stabilizirati.

U službenim dokumentima (npr. RESSM) ta su područja pogrešno prikazana kao napuštena. U stvarnosti, u okolici Mostara bilježi se intenzivna gradnja i povratak ljudi. Europski standardi zahtijevaju uključivanje svih pogođenih, ne samo onih na trasi.

Fidanka Bacheva-McGrath iz CEE Bankwatcha upozorava da se ignoriraju prava ljudi koji žive i 500 metara od trase, iako i oni imaju pravo na zaštitu.

Nove žalbe, novi krediti

U prosincu 2024. prezentirano je novo "mapiranje osjetljivosti", a 20 obitelji koje žive do 250 m od planirane trase podnijelo je nove žalbe EBRD-u u travnju 2025. godine.

Mještani tvrde da JP Autoceste otkupljuju samo dijelove parcela, da se koristi pritisak i diskreditacija protivnika trase, a da se na prezentaciji u Blagaju nisu čuli stvarni oštećenici.

Slične prijetnje i na dionici Prenj - Mostar

Trasa kroz Prenj mijenjana je bez javnih rasprava. Selo Podgorani protivi se nizu vijadukata iznad svojih kuća i predlaže alternativu, koja nije razmatrana. Dolina Bijela, potencijalno Natura 2000 područje, te Zlatar i tokovi podzemnih voda, nedovoljno su ispitani.

U Tešnju je posječeno 18 ha zaštićene šume radi odlaganja otpada iz tunela, što je u suprotnosti sa Zakonom o zabrani raspolaganja državnom imovinom.

Zbog iznimno visokih ulaganja EU-a i financijskih institucija, nužno je osigurati potpunu usklađenost projekta s europskim standardima okolišne i društvene zaštite. Radi se o ljudskim životima, prirodnim dobrima i vjerodostojnosti EU-a. Promjena trase južno od Mostara i kroz Prenj, kao i istinske javne konzultacije, ključni su ako se želi izbjeći daljnje kašnjenje i financijske posljedice, stoji u nedavno prezentiranom izvješću Bankwatcha.