Kod planiranog vjetroparka pored Blidinja otkriveno 66 biljnih vrsta

Štitar planina predstavlja mali, ali iznimno vrijedan krški ekosustav u kojem su evidentirane 66 različite biljne vrste, raspoređene u tri dominantne biljne zajednice. Dvije od njih prepoznate su kao staništa od posebne vrijednosti u okviru europske ekološke mreže Natura 2000.

Pokazalo je to istraživanje biljnih zajednica koje su na području sjevernih padina i središnjeg platoa Štitar planine tijekom 2012. godine proveli Admir Aladžuz i Vildana Goković.

Autori navode da je prostor Dinarskog krša obilježen čestim izmjenama vegetacije zbog snažnog vjetra, specifičnog vodnog režima te velikih razlika između ljetnih i zimskih temperatura. Zbog toga se na relativno malom području mogu susresti različiti oblici vegetacije, od kamenjarskih travnjaka do razvijenih listopadnih i crnogoričnih šuma.

Tri dominantne biljne zajednice

Terensko istraživanje provedeno je na ukupnoj površini od oko osam četvornih kilometara. Obrađene su tri istraživačke plohe, svaka površine 200 četvornih metara, smještene na različitim dijelovima planine.

Na njima su utvrđene tri dominantne skupine vegetacije: kamenjarski pašnjaci i suhe livade, planinske rudine na vapnencu te listopadne šume.

Na središnjem platou, osobito u krškim udubljenjima zaštićenima od snažnih vjetrova, evidentirana je vegetacija primorskih kamenjarskih pašnjaka i suhih livada. Na jednoj istraživanoj plohi na lokalitetu Poljice zabilježeno je 47 biljnih vrsta.

Novi udarac projektu EP HZHB od 200 milijuna eura: Sud opet srušio dozvolu za VE Poklečani

Kantonalni sud u Sarajevu uvažio je tužbu Ive Miličević iz Poklečana, poništio urbanističku suglasnost koju je Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo u travnju 2025. godine te…

Na otvorenim i vjetru izloženim dijelovima platoa razvijene su planinske rudine na vapnencu. Riječ je o staništima sa siromašnim tlom i izraženim krškim reljefom, na kojima je evidentirano 20 biljnih vrsta.

Listopadne šume, u kojima dominira bukva, razvijene su na sjevernim i istočnim padinama. Ta je vegetacija prostorno najzastupljenija i zauzima približno 80 posto analiziranog područja.

Staništa važna za Naturu 2000

Istraživanje je potvrdilo prisutnost dvaju potencijalno značajnih stanišnih tipova mreže Natura 2000.

Riječ je o ilirskim bukovim šumama, označenima kodom 91K0, te alpskim i subalpskim travnjacima na vapnencu, označenima kodom 6170.

Autori ističu da upravo te biljne zajednice daju Štitar planini posebno značenje u zaštiti biološke raznolikosti. Prema rezultatima istraživanja, najveći broj vrsta zabilježen je u zajednici suhih travnjaka, dok ih je najmanje utvrđeno u zajednici planinskih rudina.

Sječa, ispaša i pretvaranje livada u oranice

Unatoč prirodnoj vrijednosti područja, sve istraživane zajednice izložene su snažnom ljudskom utjecaju.

Među najvećim prijetnjama navode se legalna i ilegalna sječa, krčenje drvenaste i grmolike vegetacije, pretjerana ispaša stoke te pretvaranje prirodnih livada i drugih vrijednih staništa u obradive površine.

Posebno je ugrožena bukova šuma, koja se zbog nepovoljnih klimatskih i terenskih uvjeta sporo obnavlja nakon sječe. Autori upozoravaju da je sastav vegetacije tijekom prethodnih desetljeća već pretrpio promjene upravo zbog ljudskih aktivnosti.

„Štitar planina je mali, ali vrlo značajan ekosustav koji je pod znatnim utjecajem čovjeka“, zaključuju autori istraživanja.

Kao način pomirenja gospodarskog razvoja lokalne zajednice i očuvanja prirode predlažu održivi razvoj i zelenu ekonomiju, odnosno djelatnosti koje ne dovode do trajnog uništavanja biljnih vrsta i njihovih staništa.

Aarhus upozorava: Dvije sudske pobjede za Poklečane, ali zaštita okoliša i dalje čeka odgovor institucija

Kantonalni sud u Sarajevu poništio je urbanističku suglasnost za izgradnju vjetroelektrane „Poklečani“, što je druga sudska odluka u nešto više od mjesec dana…