Kineska banka zaustavila novac za HE Dabar

Kineska Exim banka privremeno je obustavila financiranje izgradnje Hidroelektrane Dabar, jednog od najvećih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, zbog procjene kreditnog rizika i sposobnosti Vlade Republike Srpske da vraća kredit.

Vrijednost projekta procjenjuje se na više od 220 milijuna eura. Financira se kreditom kineske Exim banke, koja pokriva 85 posto investicije. Ostatak sredstava osigurava Elektroprivreda Republike Srpske, piše Radio Slobodna Europa.

Smanjene aktivnosti kineskog izvođača

Kineska kompanija Gezhouba Group, koja izvodi radove, smanjila je aktivnosti na gradilištu dok traje analiza projekta i procjena rizika financiranja.

Direktor HE Dabar Danilo Ilić rekao je da je riječ o standardnoj proceduri kineskih banaka tijekom realizacije velikih infrastrukturnih projekata.

"Banka u svakom trenutku ima svog tehničkog konzultanta koji analizira projekt i njegovu izvedivost", izjavio je Ilić.

On tvrdi da je procjena rizika završena te očekuje da će financiranje i puni intenzitet radova biti nastavljeni krajem svibnja.

Manje radnika na gradilištu

Organizacija Bankwatch, koja prati kineske energetske projekte na zapadnom Balkanu, navodi da je na gradilištu kod Trebinja primjetno manje aktivnosti nego ranije.

"Iako su neki kineski radnici još uvijek na lokaciji, razina aktivnosti puno je niža nego prošli put kada smo je posjetili", navela je predstavnica organizacije Pippa Gallop.

Prema riječima Ilića, na terenu se trenutačno nalazi oko 70 radnika kineskog izvođača.

Integral nastavlja radove

U projektu sudjeluje i banjolučki Integral inženjering, koji tvrdi da radove izvodi u punom kapacitetu.

Kompanija je angažirana na izgradnji dovodnog tunela, ulazne građevine i pristupnih tunela, a vrijednost njihova ugovora iznosi oko 142,5 milijuna KM.

Iz Integrala su priznali da je bilo kašnjenja u plaćanjima, ali tvrde da su nesporne obveze prema njima izmirene.

Projekt pod kritikama ekoloških organizacija

HE Dabar dio je šireg hidroenergetskog sustava Gornji horizonti, kojim je planirana izgradnja sedam hidroelektrana u slivu Neretve i Trebišnjice.

Ekološke organizacije godinama upozoravaju da bi projekt mogao izazvati ozbiljne posljedice po okoliš, posebno zbog plavljenja dijelova Nevesinjskog polja i mogućih promjena vodnog režima.

Pippa Gallop iz Bankwatcha ocijenila je da projekt donosi "skromnu količinu električne energije u usporedbi sa štetom koju bi mogao izazvati".