Javna poduzeća među najvećim poreznim dužnicima u BiH

Javna poduzeća nalaze se među najvećim dužnicima za PDV i trošarine u Bosni i Hercegovini, a na vrhu popisa je sarajevski GRAS, čije obveze premašuju 30 milijuna KM.

Prema ažuriranim podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UNO), na popisu dužnika trenutačno se nalazi ukupno 1.299 javnih i privatnih tvrtki. O problemu višemilijunskih dugovanja, mogućnostima njihove naplate i posljedicama za javne financije govorilo se u prilogu Federalne televizije.

GRAS duguje više od 30 milijuna KM

Najveći dužnik za PDV i trošarine je Kantonalno javno komunalno poduzeće GRAS Sarajevo, s dugom većim od 30 milijuna KM.

Predsjednik Sindikata radnika KJKP GRAS Amir Muminović navodi kako su te obveze nastale prije desetak i više godina, u razdoblju kada je poduzeće imalo znatno veći broj zaposlenih.

„Taj dug nastao je u razdoblju od 2009. do 2016. godine, kada je u GRAS-u radilo 1.600 ili 1.700 radnika. Praktički smo radili na crno u državnoj tvrtki. Zašto je to tada tolerirano, ne znam. Znate i sami da smo se bunili i organizirali štrajkove kako bi se to ispravilo“, kazao je Muminović.

Kako se navodi u prilogu Federalne televizije, radnici su tijekom godina upozoravali na različite nepravilnosti, uključujući sumnjive nabave i sporne natječaje. Podnošene su kaznene prijave, dok su u desecima slučajeva donesene naredbe o neprovođenju istraga. Istodobno su se uprave i direktori mijenjali, dok su financijske obveze poduzeća nastavile rasti.

Jedno od otvorenih pitanja je način na koji bi postojeći dug GRAS-a mogao biti riješen. Prema riječima Muminovića, radi se na njegovu reprogramu.

„Koliko znam iz razgovora s upravom poduzeća i ministrom, radi se na reprogramu. Potpisivanjem reprograma pokušalo bi se riješiti pitanje duga kako bi GRAS dobio potrebne licence i napravio još jedan korak prema potpunom oporavku“, rekao je Muminović.

Milijuni izdvojeni za umirovljenje radnika

Dugovanja GRAS-a ne odnose se samo na obveze prema UNO-u. Višegodišnji problem predstavljaju i neuplaćeni doprinosi zaposlenicima, također u milijunskim iznosima.

Iz Ministarstva prometa Kantona Sarajevo navode kako je tijekom prethodnih pet godina izdvojeno više od 10 milijuna KM kako bi oko 300 radnika moglo otići u mirovinu.

Za ovu godinu planirano je umirovljenje još približno 70 zaposlenika, za što bi trebalo biti osigurano više od dva milijuna KM.

Problem uvezivanja radnog staža prisutan je i u Rudniku Kreka, koji se nalazi na drugom mjestu popisa najvećih dužnika UNO-a. Iz Sindikata poručuju kako obveze treba rješavati, ali ne na štetu zaposlenih.

„Ovdje je riječ o klasičnom nesporazumu države sa samom sobom. Uvijek postoji način ako se hoće. Ono što mi u Sindikatu rudara nećemo dopustiti jest da radnici ne mogu živjeti bez plaće i da im, kada odlaze u mirovinu, doprinosi ne budu uplaćeni. Sve ono što je nagomilano neka rješavaju. Mi svaki svoj dinar teško zaradimo“, rekao je predsjednik Sindikata radnika Rudnika Kreka Senad Sejdić.

UNO pokreće prisilnu naplatu

Za tvrtke koje svoje obveze ne izmire dobrovoljno, UNO provodi zakonom propisane postupke prisilne naplate. Mjere mogu obuhvatiti blokadu računa, pljenidbu novčanih sredstava, ali i imovine dužnika.

„Kada dužnik ne izmiri svoje obveze u roku za dobrovoljno plaćanje, Uprava za neizravno oporezivanje pokreće postupak prisilne naplate. To podrazumijeva različite mjere, od blokade i pljenidbe sredstava na računu do pljenidbe i prodaje imovine dužnika“, navela je glasnogovornica UNO-a Jana Kezić.

Ipak, naplata nije moguća u svim slučajevima. Među 1.299 tvrtki evidentiranih na popisu nalaze se i dužnici koji imaju visoke neizmirene obveze, ali nemaju dovoljno novca na računima niti imovinu iz koje bi se dug mogao naplatiti.

U takvim slučajevima postupci prisilne naplate ostaju bez rezultata.

Neplaćanje PDV-a pogađa javne financije

Stručnjaci upozoravaju kako neizmirivanje poreznih obveza znači i manje novca u proračunima iz kojih se financiraju javne potrebe, uključujući zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu.

Profesor ekonomije Damir Bećirović smatra kako je jedan od koraka prema sprječavanju takvih problema kvalitetniji izbor rukovodećih kadrova u javnim poduzećima.

„Potrebno je pooštriti procedure izbora rukovodećih kadrova, kako bi se na natječajima birali oni koji su doista najbolji. Natječaje bi trebalo poništavati ako nema dovoljnog broja prijavljenih kandidata, a postupke bi trebala provoditi potpuno neovisna povjerenstva. Na taj način mogli bismo izbjeći apsurdne situacije u kojima su ljudi dolazili na mjesta direktora velikih javnih poduzeća praktički bez ozbiljnog radnog iskustva“, naglasio je Bećirović.

Plaćanje PDV-a zakonska je obveza, a dugovanja po osnovi neizravnih poreza izravno se odražavaju na prihode koji se raspoređuju različitim razinama vlasti.

Kako je istaknuto u prilogu Federalne televizije, dugotrajno neizmirivanje tih obveza zbog toga ima šire posljedice za javne financije i gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine.