IZGUBILI SPOR Banka blokirala transakcije klijentu koji se bavio kriptovalutama, sad mora platiti kaznu od 250.000 KM

IZGUBILI SPOR Banka blokirala transakcije klijentu koji se bavio kriptovalutama, sad mora platiti kaznu od 250.000 KM

Konkurencijsko vijeće BiH kaznilo je s 250.000 maraka filijalu Raiffeisen banke BiH u Banjoj Luci jer je blokirala transakcije klijentu koji se bavio posredovanjem i trgovinom kriptovaluta i time prekršila Zakon o konkurenciji, saznaje portal CAPITAL.

Banku je prijavila kompanija “Digital Asset Managament” (DAM) iz Banja Luke, koja preko platforme “BCX” prodaje, razmjenjuje, trguje i upravlja digitalnom imovinom, odnosno kriptovalutama.

Oni su s “Raiffeisenom” imali ugovor o poslovnom računu koji je banka bez ikakvog obrazloženja raskinula, nakon što je prethodno više puta odbila prihvatiti novac koji je “Digital Asset Managament” trebao dobiti s poznate svjetske burze kriptovaluta “Payward LTD”.

Banka se pravdala da je to učinila jer ima zakonsku obvezu pratiti i reagirati kada uoči sumnjive transakcije, te da u ovom slučaju nije mogla utvrditi pravi izvor novca.

Međutim, Konkurencijsko vijeće zaključilo je da su u tom poslu izašli iz okvira svojih ovlaštenja.

Otvorili račun pa im blokirali transakcije

Kako se navodi u njihovom rješenju koje posjeduje Capital, banka i klijent, odnosno “Raiffeisen” i “Digital Asset Managament” su 2. rujna 2020. godine zaključili ugovor o otvaranju računa.

Prije toga, “DAM” je dostavio rješenje o registraciji i svu ostalu traženu dokumentaciju koju je banka zahtijevala svojim propisima i gdje se mogla uvjeriti čime se ovo poduzeće bavi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još ranije, u pismu namjere koje su poslali 2019. godine, to su naglasili.

Problem je nastao 18. rujna 2020. godine kada je banka obavijestila “DAM” da je s platforme “Payward” stigla uplata koja će biti odbijena, a novac vraćen.

Novac je bio namijenjen klijentu u BiH, a kojem je “DAM” kao broker posredovao na stranoj burzi kriptovaluta. Iz te sume trebali su naplatiti svoju proviziju.

U prijavi Konkurencijskom vijeću, “Digital Asset Managament” navodi da su banci istog dana dostavili i ugovor s burzom “Payward LTD”, ali da to nije ništa promijenilo.

“Postupanje banke u ovom slučaju je proizvod vlastite samovolje. Pravna osnova uplate bio je ugovor od 21.02.2020. između “Paywarda” i “DAM-a koji je dostavljen banci u originalu i s prijevodom sudskog tumača, a na koji u banci nisu imali nikakve primjedbe. Dakle, banka je imala cjelokupan uvid u sve aktivnosti podnositelja”, navodi se u prijavi “Digital Asset Managamenta”.

Inače, naknadno su im odbijene još dvije transakcije, da bi 10. lipnja iz “Raiffeisena” stiglo obavještenje o prekidu suradnje i zatvaranju transakcijskog računa. Uputili su prigovor tražeći pojašnjenje, ali je ono izostalo.

Žalili su se i Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, koja se proglasila nenadležnom.

Smatraju da je “Raiffeisen banka” prije nego što će i otvoriti račun mogla vidjeti čime se oni bave i odbiti suradnju, ali da je to učinila tek kasnije i uz puno veću štetu.

“Svojim postupcima banka je prouzrokovala štetu i povrijedila osnovna načela poslovanja, a to su načelo savjesnosti i poštenja, načelo postupanja s pažnjom dobrog stručnjaka u izvršavanju svojih obveza, načelo ravnopravnog odnosa korisnika s bankom, načelo zaštite od diskriminacije, kao i pravo tužitelja na prigovor i obeštećenje”, pisalo je u njihovoj žalbi.

Smatrali su da je banka prekršila Zakon o konkurenciji kojim se zabranjuje ograničavanje i kontrola proizvodnje, tržišta, tehničkog razvoja i ulaganja.

“Dakle, jedna ugovorna strana je svojom samovoljom bez zakonske osnove i provedene procedure, klijenta ostavila bez novčanog iznosa koji mu je nakon izvršene transakcije kriptovalutama trebao biti doznačen na račun otvoren u banci”, bio je jedan od osnovnih argumenata na kojem se temeljio prigovor.

Banka: Nisu nam rekli da se bave kriptovalutama

S druge strane, u “Raiffeisen banci” su se branili tezom da ih “Digital Asset Managament” nije obavijestio da se bavi kriptovalutama, a da oni s takvim klijentima ne surađuju te da je to propisano i njihovim pravilnikom.
Osim toga, naglasili su, zakonski propisi u BiH uopće ne reguliraju poslovanje kriptovalutama niti se za takvu poslovnu aktivnost može registrirati ijedno gospodarsko društvo.

“S obzirom na navedeno, banka je bila prinuđena odbiti provođenje transakcije na računu DAM-a iz obavljene djelatnosti trgovinom kriptovalutama te je odbijen priliv i izvršen povrat sredstava”, pravdali su se oni.

U banci su naglasili da su po Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti BiH u obvezi prikupljati podatke o svrsi i namjeni poslovnog odnosa i transakcijama svakog klijenta.

Po njihovom tumačenju, kada nisu u mogućnosti da pribave te podatke, u obvezi su da odbiju transakcije.

“Priliv s platforme kriptovalutama ne sadrži sve potrebne informacije i ne može se utvrditi jasan izvor sredstava, tako da banka mora takve transakcije odbiti”, smatrao je pravni tim “Raiffeisen banke”.

Brane se i činjenicom da je isti račun “DAM” mogao otvoriti u nekoj drugoj banci nakon prekida suradnje, kao i da je mogao paralelno uz njih imati i desetine drugih računa preko kojih je mogao poslovati.

“Podnositelju zahtjeva ni na koji način nije bio ograničen pristup tržištu i poslovanje preko bilo koje banke na teritoriju u BiH pa samim tim nije ni moglo doći do povrede Zakona o konkurenciji”, smatraju oni.

U “Digital Asset Managamentu” su naveli da je ovakvo ponašanje banke u suprotnosti s osnovnim načelima Zakona o obligacijskim odnosima i Zakona o bankama jer su dovedeni u situaciju da ne mogu koristiti svoj račun, te da su pred svojim klijentima predstavljeni kao netko tko se bavi sumnjivim transakcijama.

Pozvali su se na direktivu Europske unije iz 2019. godine koja definira virtualnu valutu kao digitalno predstavljanje vrijednosti koju ne izdaje ili za koju ne garantira centralna banka ni javno tijelo, niti je nužno povezana sa zakonski uspostavljenom valutom, te nema pravni status valute ili novca, ali je fizička i pravna lica prihvaćaju kao sredstvo razmjene i može se prenositi i pohranjivati, te se njome može trgovati elektronskim putem.

Skrenuli su pažnju i na Ustavni sud Hrvatske koji je u odluci iz studenoga 2020. godine zauzeo stav da su kriptovalute iako nemaju fizičku formu, odnosno nisu materijalizirane, predmet pravnog prometa i pripadaju nečijoj imovini, dakle nad njima se uspostavlja pravo vlasništva.

“Banke svoje postupanje pravdaju činjenicom da sve što nije propisano zakonima jest protuzakonito, ali ovakva tvrdnje ne mogu se prihvatiti niti se ovakva ponašanja banaka mogu opravdati. Tim prije što i sama grupacija “Raiffeisen bank” dozvoljava transakcije koje proistječu iz digitalne imovine gotovo u svim zemljama EU u kojima posluje, ali ne i u BiH”, kazali su u “DAM-u”.

Banka prekoračila svoja ovlaštenja

U Konkurencijskom vijeću su također podsjetili da je banka po Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorističkih aktivnosti obvezna provoditi mjere za otkrivanje takvih pojava.

Zakonom su utvrđeni elementi identifikacije i praćenja koji podrazumijevaju utvrđivanje identiteta klijenta, podataka o svrsi i namjeni transakcije kao i drugih podataka.

“Raiffeisen banka je u svom programu propisala da ne dozvoljava transakcije u realnom vremenu gdje se kao nalogodavac ili nalogoprimac pojavljuje kompanija za koje je banka prepoznala da im je djelatnost trgovina virtualnim valutama jer se Peer to peer (P2P) mreža virtualnih valuta može koristiti za transakcije koje služe kriminalcima kao sredstvo za pranje novca, čime je izašla iz okvira koje su joj date Zakonom i onemogućila gospodarskim subjektima koji se bave trgovinom i posredovanjem u trgovini kriptovalutama da transakcije obavljaju preko računa”, stav je Konkurencijskog vijeća.

Oni su mišljenje tražili i od Agencije za bankarstvo Federacije BiH koja je navela da bankama nije zakonom nametnuta obveza da onemoguće trgovanje i posredovanje u trgovini kriptovalutama.

“Mjere identifikacije i praćenja je banka radikalizirala u smislu zabrane obavljanja transakcije uopće. Nijedno zakonsko rješenje nije propisalo da se gospodarski subjekti ne smiju i ne trebaju baviti trgovanjem kriptovalutama zbog opasnosti pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, što je Program banke propisao čime je podnositelju zahtjeva i svim gospodarskim subjektima koji se bave trgovinom kriptovalutama onemogućio pristup svom relevantnom proizvodu pružanja usluge vođenja žiro računa i vršenja platnog prometa po tim poslovima”, zaključuje se u rješenju Konkurencijskog vijeća BiH.

Inače, kako su to primijetili u ovom regulatornom tijelu, iako su bili u obvezi da prijavljuju sumnjive transakcije, “Raiffeisen banka” je nadležnim organima prijavila samo jednu od tri koje su pokušane.

Nije im prvi put

Podsjećamo, ovo nije prvi slučaj da banke u BiH jednostrano prekidaju suradnju s kompanijama koje se bave kriptovalutama.

Prema prvostupanjskoj presudi iz prosinca 2021. godine, a o kojoj je upravo Capital pisao, “Unicredit banka” Banja Luka poduzeću “Bitminer Factory” mora platiti 256 milijuna maraka odštete zbog jednostranog gašenja računa i propasti projekta zasnovanog na blockchain tehnologiji, vezanog za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta.

Riječ je o najvećem kriptovalutnom sporu u Europi koji je vođen pred Okružnim gospodarskim sudom u Banjoj Luci, a koji je sad pred drugostupanjskim sudom.

Situacija u ova dva slučaja je gotovo pa preslikana.

“Bitminer” je preko računa skupljao novac za svoje projekte, do momenta dok se “Unicredit banka” nije umiješala i počela vraćati novac investitorima, pravdajući se internim aktima koji im brane poslovanje s poduzećima u oblasti kriptovaluta.

Sud u presudi naveo kako banka nije dokazala da je bilo kojim aktom imala propisanu zabranu za ulazak u poslovni odnos s takvim klijentima.