Izgradnja koridora Vc

Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, navodi kako su s predstavnicima EBRD-a dogovorili jedan drugačiji pristup koji će nam primjerice u četverogodišnjem okviru financiranja koridora Vc donijeti oko 300 milijuna eura, piše Dnevni list.
- Predstavnici će uputiti zahtjev Vijeću ministara, mi ćemo ga procesuirati i uputiti EBRD-u, što će nam omogućiti kontinuiranu izgradnju koridora Vc. To će omogućiti i ostalim organizacijama i investitorima sudjelovanje u izgradnji, što može značiti završetak dvije trećine koridora Vc u ovom mandatu, rekao je Zvizdić.

Putna infrastruktura

Kada je i pitanju izgradnja autoputova i ostale putne infrastrukture, spomenuo je i ohrabrenje za tvrtke koje žele sudjelovati u izgradnji dionice Lašva-Travnik, odnosno brze ceste, te je predstavljen model po kojem bi EBRD mogao sudjelovati u ohrabrivanju investitora. Uz to, izdvojio je i energetski sektor kao vrlo važan kada su u pitanju investicije u našu zemlju. Pozvao je entitetske vlade da kroz aktivno sudjelovanje i djelovanje rade zajedno sa Vijećem ministara, kako bi se strategije usvojile što brže, odnosno prije novog summita koji će u kolovozu biti u Parizu, gdje bi se također trebalo razgovarati o financiranju transportnih i energetskih projekata.
- Do sada smo putem Investicijskog odbora kandidirali više od 20 projekata. Oni su prihvaćeni, jer smo ispunili uvjet politike transporta prije nekoliko mjeseci. Dobili smo grant od 25 milijuna eura, i sada je vrijeme da uradimo transportnu strategiju putova, magistrala i brzih cesta. Vijeće ministara je dalo članove, Vlada FBiH je također dala članove i to očekujemo i od RS. Pozivam Vladu RS-a da se to uradi, jer će u suprotnom svojim građanima morati objasniti zašto su izgubili financije. Zbog toga smo u proteklih par godina izgubili 100 milijuna eura za poljoprivredu pa će morati davati odgovore na takva pitanja, poručio je Zvizdić.

Energetika

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, također je mišljenja kako je naša zemlja u Londonu pojačala svoju poziciju. U tom kontekstu napominje kako je BiH jasno predočeno da su joj dostupne sve linije regionalne suradnje. Konkretnije, od ove godine EBRD bi u energetski sektor u BiH trebao pojačati svoja ulaganja do 40 posto, neki će projekti biti financirani pojedinačno, neki kao dio regionalne suradnje.
- Na pariškom summitu ne mogu se očekivati energetski projekti ukoliko ne budemo imali strateške dokumente. Šteta je da se svake godine gube sredstva jer BiH nema ključne dokumente, izjavio je Šarović. I on je slično kao i Zvizdić pozvao čelnika RS i FBiH da razgovaraju kako bi se donijele strategije iz oblasti energetike i transporta, koje su nužne za sredstva koja se raspodjeljuju.

Skupština EBRD-a u BiH?

Denis Zvizdić naglasio je kako ćemo vrlo brzo dobiti vijest hoće li se godišnja skupština EBRD-a održati u BiH.
- Kandidirali smo se za to, a ove godine će se odlučivati o lokaciji za 2019., jer su 2017. i 2018. odlučene. Bit ćemo domaćin skupa koji okupi više do 100 ministara i najelitnijih investitora. Razgovarali smo o projektima energetike, ali i sa čelnicima ministrima iz regije. Imao sam sastanak sa svim premijerima, a sa hrvatskim premijerom Oreškovićem sam dogovorio zvaničnu posjetu i zajedničku sjednicu dvije vlade. Jadransko-jonski put, Jadransko-jonski plinovod i odlaganje nuklearnog otpada su otvorene teme, istaknuo je Zvizdić.

Mehanizam koordinacije

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je kako se još čekaju konkretne primjedbe ili sugestije od Vlade RS-a u vezi s mehanizmom koordinacije. Kaže da će sve sugestije koje budu usklađene s baznim načelima biti prihvaćene, i ne postoji nikakav razlog da tako nešto ne bude urađeno.
- Od starta sam rekao da smo mi vrlo otvoreni za određene sugestije koje mogu određene procese unutar mehanizma koordinacije učiniti još efikasnijim i kvalitetnijim, ali načela moraju ostati ista, a to je ustavna nadležnost i usklađenost sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, kazao je Zvizdić.