Izetbegović neće u koaliciju s nasljednicima stranke koja je progonila njegovog oca

Tjednik «Slobodna Bosna» otkriva zašto se Izetbegović protivi zeleno-crvenoj koaliciji i može li njegov stav poremetiti dogovor između Tihića i Lagumdžije. Prenosimo tekst iz sarajevskog lista:

Vijest s posljednje sjednice stranačkog kolegija SDA zaledila je slavljenički osmijeh na licima SDP-ovaca: Bakir Izetbegović, novi bošnjački član Predsjedništva BiH, usprotivio se formiranju postizborne zeleno-crvene koalicije.Naime, na posljednjoj sjednici stranačkog kolegija, održanoj krajem protekle sedmice u Sarajevu,  Izetbegović se suprotstavio većinskom mišljenju stranačkog rukovodstva koje odranije zagovara postizborni savez sa SDP-om. Branio je stav da je za budućnost SDA bolje presjedati četiri godine u opoziciji nego sudjelovati u «neprirodnoj koaliciji» s neokumunistima okupljenim oko lidera SDP-a Zlatka Lagumdžije. U emotivnom govoru Izetbegović je stranačke kolege podsjetio da jezgro SDA čine prvoborci u rušenju totalitarnog režima bivšeg Saveza komunista čiji se nasljednici uglavnom okupljaju oko SDP-a. Podsjetio je na stradanja svoga oca Alije, koji je «na pravdi Boga robijao u komunističkim kazamatima».

IZETBEGOVIĆ PROTIV "NEOKOMUNISTA"

 Bez obzira na činjenicu da je ostao usamljen,  Izetbegovićevo rezolutno odbijanje zeleno-crvene koalicije zabrinulo je stranačko rukovodstvo SDA, ali još više SDP-a, koji s razlogom strahuju da bi Izetbegović mogao poremetiti koalicijski aranžman koji su ranije dogovorili lideri dvije partije, Sulejman Tihić i Zlatko Lagumdžija. Izetbegović će naime uskoro biti u prilici da odlučuje o izboru novog mandatara Vijeća ministara BiH. Za ovu funkciju iznimno je zainteresiran lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, koji međutim u novom sazivu Predsjedništva BiH može računati na samo jedan siguran glas - Željka Komšića. Srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, sasvim izvjesno, glasat će protiv Lagumdžije, a to praktično znači da će odluku o novom mandataru državne vlade prelomiti Bakir Izetbegović.

Politička sudbina Zlatka Lagumdžije, s kojom je povezana i sudbina zeleno-crvene koalicije, nalazi se dakle u rukama Bakira Izetbegovića.
Na neizravan način, Izetbegović je stranačkim kolegama dao do znanja da neće glasati za izbor Lagumdžije, makar zbog toga SDA morala otići u oporbu. Istina, dan nakon burne sjednice stranačkog kolegija predsjednik Stranke Sulejman Tihić nasamo se sastao s Izetbegovićem, pokušavajući ga uvjeriti da promijeni mišljenje. Izetbegović je navodno donekle ublažio negativan stav prema SDP-u i Lagumdžiji, ali ipak nedovoljno da bi dva stranačka rukovodstva bila bezbrižna.

OFENZIVA NA STRANAČKO PRIJESTOLJE

Nekoliko razloga stoji u pozadini Izetbegovićevog odbijanja SDP-a. «Historijski razlog» koji je naveo na sjednici stranačkog kolegija samo je paravan kojim pokušava prikriti stvarne motive.

Izetbegović nikada nije odustao od namjere da potpuno preuzme kontrolu nad Strankom koju je osnovao njegov otac Alija a procijenio je da mu rezultati parlamentarnih izbora otvaraju prostor za pokretanje odlučne ofenzive na stranačko prijestolje. Prvi put nakon osnivanja, SDA nije uspjela pobijediti na parlamentarnim izborima. Dapače, osvojila je osjetno manji broj mandata nego četiri godine ranije, kada je SDA izašla kao pobjednik a njezin predsjednički kandidat, Sulejman Tihić, kao izborni gubitnik. Na tek završenim parlamentarnim izborima desila se obrnuta situacija: SDA je izgubila izbore a predsjednički kandidat Bakir Izetbegović uspio se plasirati u Predsjedništvo BiH.

Na temelju ovih pokazatelja nije teško izvući zaključak da je rejting Stranke neusporedivo bolji od rejtinga stranačkog čelnika Sulejmana Tihića. Na identičnoj tezi Izetbegović je jahao i nakon izbora 2006. godine, kada je uz pomoć artiljerijske pripreme Dnevnog avaza pripremao unutarstranački puč. Tihić je ipak preživio na stranačkom prijestolju, a poljuljanu poziciju unutar SDA uspio je učvrstiti uvjerljivom pobjedom nad Izetbegovićem na stranačkom kongresu u svibnju 2009. godine.

No, trenutna pozicija Sulejmana Tihića neusporedivo je lošija, budući da je SDA prvi put izgubila dominantnu političku poziciju, koju je imala prethodnih 20 godina. Sa SDA-om u opoziciji ova bi slika bila puno jasnija, pri čemu bi i Tihić na prvom narednom stranačkom kongresu bio puno lakši plijen.

PAKT S REISOM CERIĆEM

Drugi razlog zbog kojeg Izetbegović odbija koaliciju s SDP-om vjerojatno je povezan s njegovim paktom koji je davno postigao s reisom Cerićem. Socijaldemokrati i njihov lider Lagumdžija tradicionalno su u nemilosti vjerskog establišmenta u BiH, mada ni Izetbegovićev nominalni šef, Sulejman Tihić, kod reisa Cerića ne stoji puno bolje. Na drugoj strani, između Izetbegovića i Cerića postoji visok stupanj ideološke bliskosti, postignute još u predvečerje prvih demokratskih izbora 1990. godine, kada je uspostavljena apsolutna simbioza SDA i Islamske zajednice BiH. Bez obzira na činjenicu da je reisov kredibilitet u međuvremenu bitno narušen, da njegova riječ više nema nekadašnju težinu ekvivalentnu naredbi o kojoj se ne raspravlja, Izetbegović se ne usuđuje previše odmaknuti od autoritarnog duhovnog lidera Bošnjaka, svog najodanijeg saveznika u višegodišnjem rovovskom sukobu s Tihićem.  

Po svemu sudeći, finalni okršaj između Izetbegovića i Tihića treba očekivati uskoro, moguće već iduće godine kada će Izetbegović zatražiti sazivanje izvanrednog stranačkog kongresa.

MORA LI IZETBEGOVIĆ IZVRŠAVATI STRANAČKA NAREĐENJA?

Formalno, Izetbegović nije obavezan u Predsjedništvu BiH zastupati stavove vlastite stranke, jer je mandat dobio od građana BiH a ne od stranačkog rukovodstva. Čak i u slučaju drastičnog odstupanja od dogovorene stranačke politike, stranka može javno gunđati i negodovati, no ne može smijeniti svog odmetnutoga člana Predsjedništva BiH, kao što ne može smijeniti niti oduzeti mandat svom zastupniku u parlamentu, makar zastupao stavove koji u potpunosti odudaraju od dogovorene politike.

U slučaju da Izetbegović u Predsjedništvu BiH ne podrži Lagumdžiju za mandatara, raspao bi se dogovoreni savez između SDA i SDP, koji je uostalom i ustanovljen na pretpostavljenoj podršci Lagumdžiji da se domogne čelne pozicije izvršne vlasti BiH.

PODRŠKA ČOVIĆU TEK U DRUGOM KRUGU

Kako trenutno stvari stoje, samo dvije partije, SDP i HDZ, zatražit će od Predsjedništva BiH mandat za sastavljanje izvršne vlasti na državnoj razini. SDP će kandidirati Zlatka Lagumdžiju a HDZ Dragana Čovića.

Izvjesno je da će Lagumdžija dobiti glas Željka Komšića, odnosno da će Čovića podržati Nebojša Radmanović. Odluku će dakle prelomiti bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Nije isključeno da u prvom krugu glasanja Izetbegović podrži Lagumdžiju, uvjeren da ovaj neće moći osigurati parlamentarnu većinu i da će Predsjedništvu BiH vratiti mandat. Tek u drugom krugu glasanja Izetbegović će podržati Čovića, uz opravdanje da je bolja bilo kakva vlast od paralize vlasti.

slobodna bosna