Izborna volja birača neće se moći provesti, FBiH u blokadi od ožujka 2019. godine
Bolja kontrola
Do 25. svibnja politički subjekti podnose prijave za objavu sudjelovanja na izborima, a od 10. do 19. lipnja teče rok za podnošenje prijava za koalicije i liste neovisnih kandidata. SIP će do 23. kolovoza objaviti sve ovjerene kandidacijske liste. Predizborna kampanja će početi 7. rujna i trajat će 30 dana, odnosno do 6. listopada ujutro, kada nastupa izborna šutnja.
Na biračkom popisu se trenutačno nalazi 3,381.963 glasača, uključujući 27.317 birača koji nemaju određeno entitetsko državljanstvo u Distriktu Brčko. Naravno, pravo glasa, sukladno principu pasivne registracije, moći će iskoristiti svi punoljetni građani na dan izbora, uz odgovarajući identifikacijski dokument.
Iz SIP-a ističu kako su doradili podzakonske akte kako bi se osigurala što bolja kontrola, transparentnost i ažuriranje biračkog popisa.
- Identificirali smo 6000 umrlih osoba na biračkom popisu, za 3000 smo uspjeli ažurirati birački popis. U pravilniku o Središnjem biračkom popisu uveli smo odredbu da se uz imena umrlih birača stavi oznaka, čime će se spriječiti da se u njihovo ime glasuje - ističe predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić. Na izborima u listopadu glasovat će se plavom olovkom, a prilikom prebrojavanja glasova neće biti dopušteno da se na stolu nalaze plave olovke kako bi se onemogućilo dopisivanje. Pooštrena je i kontrola financiranja izborne kampanje.
Izborni proces
Osmi opći izbori u daytonskoj BiH koštat će 8,5 milijuna maraka. Najviše novca planirano je za naknadu za rad biračkih odbora, 4,7 milijuna te 1,2 milijuna KM za tiskanje i pakiranje glasačkih listića, dok je 560 tisuća maraka namijenjeno za poštanske usluge dostave izbornog materijala biračima izvan BiH.
Hadžiabdić je i sama jučer kazala da BiH ulazi u izborni proces u nejasnim uvjetima, dodajući da će, ako ne dođe do rješenja za usvajanje izmjena Izbornog zakona, BiH biti u velikom problemu. Parlamentarna skupština BiH bi, prema njezinim riječima, do rujna mogla usvojiti zakonske izmjene, a alternativna mogućnost je usvajanje podzakonskog akta SIP-a u vezi s određivanjem broja izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH, što je trenutačno nedefinirano pitanje u zakonu.
- Ako se donositelji odluka uspiju dogovoriti o rješenju u smislu određivanja izaslanika Doma naroda i daju u nadležnost SIP-u da se to usvoji kao podzakonski akt, to bi moglo biti jedno od rješenja - smatra Hadžiabdić, uz napomenu da se sve to mora završiti do ožujka 2019. godine, jer će Federacija BiH tada biti u potpunoj blokadi jer neće biti Doma naroda, a time ni mogućnosti da se usvoji entitetski proračun.
Prema njenim riječima, radi se o kompleksnom pitanju jer postoje kontradiktorne norme u Izbornom zakonu i Ustavu BiH.
Vecernji list