FOTO/VIDEO  Iz Konjica poručuju: 'Glavatičevo i Bjelimići bili bi posljednji čavao u lijes Neretve'

O budućnosti Neretve i Prenja ne smije se odlučivati iza zatvorenih vrata, nego uz uključivanje javnosti, struke i lokalne zajednice, ključna je poruka javne tribine "Kakva je budućnost Neretve?", održane u Konjicu u organizaciji Transparency Internationala u BiH, Pakta za zelenu Neretvu Konjic i pokreta Karton revolucija.

Sudionici tribine upozorili su kako su Neretva i Prenj pred odlukama koje bi mogle dugoročno odrediti sudbinu ovog prostora, posebno u kontekstu planova za izgradnju hidroelektrana u gornjem toku Neretve te prednacrta zakona o nacionalnom parku Prenj, iz čijih je granica, kako tvrde organizatori, rijeka Neretva trenutačno izostavljena.

Poručeno je kako Prenj i Neretvu treba promatrati kao jedinstvenu prirodnu cjelinu te da zaštita planine bez zaštite rijeke ne može dati stvarni odgovor na izazove s kojima se suočava ovo područje.

Braniti Neretvu i Prenj

Adi Selman iz pokreta Karton revolucija kazao je kako su Neretva i Prenj pred, kako je naveo, "sudbonosnim odlukama", zbog čega građani moraju imati ključnu ulogu u odlučivanju o budućnosti ovog prostora.

"Mi smo danas otvorili te teme. Kao građani koji često nisu dovoljno informirani, željeli smo ponuditi znanje i informacije kako bismo svi zajedno u Konjicu, ali i u cijeloj BiH, bili educirani i spremni, ako bude potrebno, braniti Neretvu i Prenj. Najvažnije je da ih ostavimo novim generacijama jer ovo što ovdje imamo nema nigdje na svijetu", rekao je Selman.

Posebno je kritizirao činjenicu da je, prema tvrdnjama organizatora, rijeka Neretva izostavljena iz granica predloženog nacionalnog parka Prenj.

"To je nešto što se mora promijeniti. Prenj nije samo grad Konjic. Prenj su i Jablanica i Mostar. Prenj ne može biti zaštićen bez rijeke Neretve, kao što ne može postojati ni zakon koji nema kaznene odredbe. Ne smije nam se ponoviti loše upravljanje kao što smo vidjeli na Prokoškom jezeru i drugim područjima", poručio je Selman.

Govoreći o planiranim hidroelektranama u gornjem toku Neretve, upozorio je kako bi projekti Glavatičevo i Bjelimići mogli imati dalekosežne posljedice.

"Posljedice će najbolje reći struka, ali definitivno bi to bilo uništenje toka rijeke koji predstavlja jedan od najznačajnijih divljih riječnih tokova u Europi. Taj dio već je djelomično devastiran utjecajem HE Ulog, a Glavatičevo i Bjelimići bili bi posljednji čavao u lijes rijeke Neretve. To ne smijemo dopustiti", kazao je.

Selman je iznio i konkretan zahtjev prema institucijama.

"Prvi i najznačajniji korak za koji ćemo se boriti jest da Grad Konjic ne da suglasnost za hidrocentrale Bjelimići i Glavatičevo te da Vlada Federacije BiH izbriše te projekte iz strateških projekata. Cilj je jednom zauvijek zaustaviti proces izgradnje hidroelektrana Glavatičevo i Bjelimići, a zatim zajedno krenuti u pravi institucionalni proces zaštite Neretve i Prenja", rekao je Selman.

Kritizirao je i odnos lokalne vlasti prema zahtjevima za informacijama, navodeći kako od Grada Konjica već mjesecima ne mogu dobiti odgovor jesu li postupali po zahtjevu za davanje suglasnosti za hidroelektrane.

"Ključ svega je da institucije, u ovom slučaju Grad Konjic, komuniciraju s građanima i da zajedno dođemo do najboljeg rješenja, a ne da se skrivaju informacije i krši Zakon o slobodi pristupa informacijama, jer to vodi buntu. A bunt vodi prosvjedima, blokadama i drugim stvarima koje zaista nikome ne trebaju", poručio je Selman.

Javnost mora biti informirana

Amir Variščić iz udruge Zeleni Neretva Konjic naglasio je kako javnost mora biti pravodobno informirana o svim odlukama koje se donose, od lokalne do najviše razine vlasti.

"Javnost mora biti informirana o svemu što se radi i o svim odlukama koje se donose. U ovom slučaju bojimo se da postajemo ljudi koji samo čuju ili načuju da postoje neki dogovori. Odgovornost je dijelom na dužnosnicima i nositeljima vlasti, ali nažalost i na samim građanima", kazao je Variščić.

Prema njegovim riječima, građani se preslabo uključuju u procese koji su zakonom predviđeni, a reakcije često dolaze tek kada je već kasno.

"Naši građani vrlo teško prihvaćaju suočavanje s nekom realnošću i istinom te se slabo uključuju u procese koji su zakonski predviđeni. Ako se ne uključite na vrijeme, nego čekate da vam bager dođe pod prozor i tek se tada aktivirate, tada je već kasno", rekao je.

Variščić smatra kako društvo mora otvoreno procijeniti stvarnu vrijednost Neretve i odlučiti treba li se taj prostor koristiti za hidroenergetske projekte ili za druge oblike razvoja, poput turizma.

"Ono što je cilj jest da ovo društvo izvaga kakav je to potencijal, koliko je vrijedan i je li vrijedan za hidroenergetsko iskorištavanje ili za neko drugo, neenergetsko korištenje, primjerice u turizmu i sličnim djelatnostima", kazao je.

Podsjetio je i na raniji primjer hidroelektrane Konjic, od koje se, kako je naveo, odustalo, nakon čega se na prostoru između Konjica i Glavatičeva razvila turistička djelatnost.

"Nešto slično imali smo i s hidroelektranom Konjic, od koje se srećom, uz dobar dio javnosti, odustalo. Na tom istom prostoru, između Konjica i Glavatičeva, spontano se razvila turistička djelatnost koja je u nekoliko godina doslovno eksplodirala. Danas tu imamo rafting i brojne druge aktivnosti", rekao je Variščić.

Govoreći o planovima za gornji tok Neretve, upozorio je kako se na istom prostoru pokušavaju planirati potpuno suprotni projekti.

"Kako su prostorni planeri mogli na istom mjestu planirati dva potpuno suprotna i nekompatibilna projekta – hidrocentrale i nacionalni park? To ne ide jedno uz drugo", poručio je.

Dodao je kako su pojedini hidroenergetski projekti na Neretvi ranije bili zaustavljeni ili stavljeni u mirovanje zahvaljujući reakciji javnosti, ali da su se, prema njegovim riječima, ponovno vratili u planove.

"Te elektrane bile su izbačene iz planova Elektroprivrede, da bi nedavno ponovno bile vraćene u planove koji se, izgleda, intenziviraju. To možemo čuti, jer je većina informacija skrivena. Nismo mogli dobiti planove do sada", rekao je Variščić.

Koncesije kao prostor za korupciju

Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH kazao je kako se ta organizacija uključila u temu zaštite Neretve i Prenja zbog pitanja koncesija, netransparentnosti i mogućeg prostora za korupciju.

"Naš prvenstveni motiv, kao udruženja građana koje inzistira na pitanjima borbe protiv korupcije, jest da se uključimo u ova pitanja. Koncesije su vrlo važne, a korupcija je u tom području u cijeloj Bosni i Hercegovini sve prisutnija", rekao je Traljić.

Istaknuo je kako istraživanja Transparency Internationala pokazuju zabrinjavajući trend štetnih investicija u BiH, od kojih građani imaju vrlo malo koristi.

"Naša istraživanja, koja redovito provodimo, pokazuju zapanjujući trend. Bosna i Hercegovina posljednjih godina ima štetne investicije, odnosno privlači investicije od kojih građani imaju malo koristi, i u smislu koncesijskih naknada i u smislu otvaranja novih radnih mjesta", kazao je.

Prema njegovim riječima, u BiH se godišnje naplati oko 125 milijuna maraka koncesijskih naknada od hidroelektrana, rudnika i drugih prirodnih dobara danih pod koncesiju, dok je učinak na nova radna mjesta, posebno kod malih hidroelektrana, prilično skroman.

"Korist koju mi kao društvo imamo u cjelini je skromna. Stručna javnost upozorava i na to da je skroman učinak kada je u pitanju zelena energija i energetska tranzicija, dok je puno veća šteta po okoliš", kazao je.

Traljić je posebno upozorio da isključenost javnosti otvara prostor za korupciju i pogodovanje privatnim interesima.

"Tamo gdje javnost nije uključena imamo, nažalost, ogroman prostor za korupciju i za pogodovanje privatnim interesima pojedinaca. Čak i tamo gdje su javna poduzeća investitori, prostor za pogodovanje može se otvoriti kroz podizvođače radova i uključivanje određenih tvrtki povezanih s vlastima", kazao je Traljić.

Poručio je kako privatni interes ne smije biti iznad interesa građana i zaštite okoliša.

"Naš apel je da privatni interes bilo koga ne bude ispred interesa svih građana koji ovdje žive i koji imaju interes da se štiti okoliš", rekao je.

Govoreći o ključnim koracima, Traljić je naveo prostorni plan Federacije BiH, stav Grada Konjica i javne rasprave kao važne točke u odlučivanju o hidroelektranama.

"Važne su tri stvari. Prva je prostorni plan Federacije BiH. Druga važna stvar je stav Grada Konjica, koji treba dati mišljenje o ovim hidroelektranama. Naš apel je da se razmotre stavovi građana kroz adekvatne javne rasprave, da se uključe građani i da se čuje ono što oni imaju reći o ovim pitanjima", kazao je Traljić.

Dodao je kako očekuje da vlasti poslušaju mišljenje građana i zaustave projekte koji društvu mogu donijeti više štete nego koristi.

"Nadam se da će vlasti poslušati mišljenje građana po ovim pitanjima i da će svi projekti koji su štetni, od kojih ćemo kao društvo imati više štete nego koristi, biti zaustavljeni", rekao je.

Zaključio je kako je upravo zato važno o ovim pitanjima govoriti javno, osobito u lokalnim zajednicama u kojima se građani teško probijaju do osnovnih informacija o tome što se planira graditi, tko planira graditi, tko bi mogao imati korist, a tko štetu.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore