Iz Autocesta FBiH poručuju: U Bunicu neće ići vode s gradilišta ni s autoceste

Zaštita rijeke Bunice sastavni je dio projekta izgradnje autoceste na Koridoru Vc, priopćili su iz Odjela za odnose s javnošću JP Autoceste FBiH, reagirajući na pitanja i nedoumice vezane uz sustav odvodnje na području naselja Parila.

Iz Autocesta FBiH naglašavaju kako se predmetnim sustavom u rijeku Bunicu ne ispuštaju vode s gradilišta, niti oborinske vode s kolnika tijekom buduće eksploatacije autoceste.

“Njime se odvode isključivo prirodne oborinske vode koje se i danas prirodno slijevaju s okolnog slivnog područja prema Bunici”, navode iz Autocesta FBiH.

U priopćenju se ističe kako je Bunica jedan od najvrjednijih prirodnih vodotoka u Bosni i Hercegovini te da su njezine hidrološke, krajobrazne i ekološke vrijednosti bile jedno od polazišta pri planiranju i projektiranju poddionice Tunel Kvanj – Buna na Koridoru Vc.

Prema navodima Autocesta FBiH, zaštita Bunice nije naknadno uvedena mjera, nego je ugrađena u projekt od njegovih prvih faza. Tijekom pripreme dokumentacije analizirani su prirodni uvjeti prostora, slivna područja, površinske i podzemne vode, hidrološke značajke terena te mogući utjecaji buduće autoceste.

Prije početka radova, kako navode, izrađena je potrebna prostorno-planska i projektna dokumentacija, uključujući Studiju utjecaja na okoliš, a pribavljeni su i okolišna dozvola, odgovarajući vodni akti te urbanistička suglasnost. Projektna dokumentacija prošla je stručnu reviziju, a postupak pripreme proveden je u skladu s propisima Federacije BiH.

Odvodnja voda projektirana je kroz dva odvojena sustava. Vanjski sustav služi za prihvat i odvođenje oborinskih voda s okolnog terena, radi zaštite trupa autoceste, okolnog prostora i postojeće infrastrukture. Unutarnji sustav namijenjen je prikupljanju oborinskih voda s kolnika, njihovu tretmanu i kontroliranom ispuštanju u skladu s projektnom dokumentacijom i vodnim aktima.

Posebno projektno rješenje odnosi se na vanjsku odvodnju na području naselja Parila. Iz Autocesta FBiH navode kako je izgradnja tog sustava bila predviđena još idejnom dokumentacijom kroz projekt odvodnje površinskih, podzemnih i pribrežnih voda, koji je bio sastavni dio dokumentacije za izdavanje urbanističke suglasnosti i daljnju razradu glavnog projekta.

Na toj lokaciji ranijim rješenjima iz 2018. i 2023. godine bio je predviđen otvoreni betonski kanal za prihvat i odvođenje oborinskih voda. Trasa sustava određena je prirodnom konfiguracijom terena, budući da se područje naselja Parila nalazi na pravcu prirodnog slijevanja voda s okolnih padina.

Iz Autocesta FBiH podsjećaju kako su obilne padaline u rujnu 2025. godine na području Mostara izazvale bujične tokove i štete na lokalnim putovima i poljoprivrednim površinama u Parilima, što je, prema njihovim navodima, dodatno pokazalo važnost planiranog sustava vanjske odvodnje.

Nakon obilaska terena, analiza i razgovora s predstavnicima lokalne zajednice, projektno rješenje je optimizirano. Umjesto prvotno planiranog otvorenog betonskog kanala odabrano je rješenje sa zatvorenim cjevovodom većeg promjera. Iz Autocesta FBiH navode kako takav sustav omogućava učinkovitije i kontroliranije odvođenje oborinskih voda, zauzima manje prostora i bolje se uklapa u postojeće okruženje.

Dorađeno rješenje, kako tvrde iz Autocesta FBiH, razvijeno je kroz postupak rješavanja zaprimljenih pritužbi i komunikaciju s lokalnom zajednicom, u skladu s procedurama usklađenim s pravilima Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Navode i kako su konačno rješenje prihvatili vlasnici parcela kroz koje prolazi planirani sustav odvodnje.

Autoceste FBiH naglašavaju kako tim sustavom nije predviđeno dovođenje novih voda u Bunicu, niti promjena prirodnog režima njihova otjecanja. Razlika je, kako navode, u tome što se umjesto nekontroliranog površinskog otjecanja kroz naselje predviđa organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje zatvorenim cjevovodom do mjesta ispuštanja definiranog projektnom dokumentacijom.

Time se, prema njihovu obrazloženju, zadržava prirodni pravac otjecanja oborinskih voda, ali se smanjuje rizik od nekontroliranog razlijevanja, erozije i šteta na privatnim parcelama, poljoprivrednim površinama, lokalnim putovima i objektima u naselju Parila.

Uz vanjsku odvodnju, projekt obuhvaća i upravljanje vodama koje nastaju tijekom izvođenja radova. Njihovo prikupljanje i zbrinjavanje definirano je Studijom utjecaja na okoliš, okolišnom dozvolom, vodnim aktima i planovima upravljanja okolišem.

Mjere zaštite tijekom izgradnje uključuju organizaciju gradilišta na način koji sprječava onečišćenje površinskih i podzemnih voda, zabranu servisiranja mehanizacije i skladištenja goriva u zonama visokog rizika, zaštitu površina osjetljivih na eroziju, sprječavanje unošenja sedimenta u vodotoke, pravilno upravljanje građevinskim otpadom te monitoring kvalitete voda.

Po završetku izgradnje, oborinske vode s kolnika autoceste prikupljat će se kroz zaseban sustav odvodnje, koji nije povezan s vanjskim sustavom na području Parila. Taj sustav obuhvaća zatvorenu odvodnju i objekte za tretman voda, uključujući taložnike, separatore ulja i masti te druge objekte za pročišćavanje.

Iz Autocesta FBiH poručuju kako obveze investitora ne prestaju završetkom građevinskih radova ni puštanjem autoceste u promet. Tijekom eksploatacije nastavit će se održavanje sustava odvodnje i objekata za tretman voda, monitoring kvalitete voda, praćenje mogućih erozijskih procesa te provođenje mjera definiranih projektnom dokumentacijom, okolišnom dozvolom i vodnim aktima.

“Zaštita rijeke Bunice nije pojedinačna građevinska mjera niti se svodi na jedan objekt odvodnje”, navode iz Autocesta FBiH, ističući kako je riječ o cjelovitom sustavu planiranja, projektiranja, izdavanja dozvola, izvođenja radova, monitoringa i upravljanja vodama koji se provodi od prvih faza razvoja projekta i nastavlja tijekom korištenja autoceste.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore