ISTRAŽIVANJA Oko Bileće se krije golema povijesna kulturna baština

Stećci Bilećko jezero
Z. Lojpur/Hercegovina.info

Hercegovačka kulturna baština se zasniva na ostacima srednjovjekovnih spomenika, tj. stećcima, velikim kamenim pločama koji su bili uobičajni nadgrobni spomenici za razdoblje Srednjeg vijeka. Lokaliteti oko Bilećkog jezera, Radimlje, Berkovića, pa i šire ovom regijom, odlikuje bogata riznica nekropola koje su godinama bile zanemarivane, ali trudom znanstvenika i povjesničara, dolaze pod zaštitu UNESCO-a.

Znanstvena suradnica na Akademiji znanosti i umjetnosti u Ljubljani dr. Saša Čaval, za portal Hercegovina.info, opisuje značaj i važnost spomenika kulture koji se nalaze u istočnoj Hercegovini. Od 2015. godine, u konstantnom su izučavanju nasljedstva pređašnjih država, njihovog folklora i nematerijalne zaostavštine. Trenutno sprovode istraživanja u okolini Bileće, točnije sela Milavići i šireg područja oko Dabarskog polja.

"Mi smo 2018. godine, počeli raditi na cijelom ovom prostoru, srednjovjekovne Župe Dabar. Surađujemo i sa profesorom Radmilom Pekićem, redovnim profesorom povijesti na više sveučilišta u Bosni i Hercegovini, kao i sa Zavodom za zaštitu baštine iz Banja Luke. Ovaj lokalitet je poseban zato što je tako veliki. Toliko puno ima stećaka, a i modernih pokopa, a u isto vrijeme ima i toponim, tj. crkvina, a nema nigdje crkve. Prvi put kada smo došli ovdje i kada samo razgovarali sa ljudima iz okolnih sela, svi su se složili da se taj rejon zove Crkvina, a da nema crkve.

Stećci Bilećko jezero

Tako smo počeli tražiti i crkvu. Prvo su nas zanimali samo stećci, jer su tako veliki, lijepi, različiti i onda kada su ljudi izrazili želju da bi možda bilo dobro da se pronađe je li neka crkva tu bila, mi smo 2019. godine, napravili geofizičke preglede i našli smo neke strukture ispod zemlje. Međutim, daljim kopanjem, nailazili smo samo na grobove. Vrijeme nakon toga smo bili spriječeni zbog pandemije, da bismo dalji rad nastavili 2022. godine i naišli smo na neki zid, pa ćemo potragu nastaviti ove godine", kaže dr. Čaval.

Posebnost stećaka je u njihovom bogatstvu i raznolikosti. Da bi se otkrilo više o jednom mjestu gdje su stećci pronađeni, dovoljno je istražiti oko 20 % područja. Međutim, stećci koji se nalaze ovdje se razlikuju od onih u Hateljima, Bileći ili Nevesinju. To su različiti tipovi nekropola, a svaki nosi određeno značenje o vremenu u kojem je nastalo. U istraživanju spomenika sudjeluju geodeti, geografi, arheolozi, povjesničari, etnolozi te znanstvenici čija bi zvanja i znanja mogla doprijenijeti boljem izučavanju povijesti.

"Na osnovu dosadašnjih laboratorijskih istraživanja, utvrdili smo da je ovo groblje postojalo krajem XIII i početkom XIV stoljeća, te da je mnogo starije nego što smo na početku mislili. Kao i to da su ovde pokopani i žene i muškarci, a isprva se mislilo da su samo muškarci".

Uime tima iz Bosne i Hercegovine je doktor Ljubica Srdić, umirovljena profesorica arheologije.

Stećci Bilećko jezero

"Saša Čaval i ja smo se dugo vremena dogovarale da zajedničkim snagama napravimo neki projekat. S obzirom na to da je njoj Srednji vijek uža specijalnost, logično je bilo da se naše istraživanje bazira na spomenicima iz tog vremena. Značajno je što je ovo međunarodni projekat, što je i svijet uvidio važnost ovog naslijeđa i što smo uspijeli sav pokretni materijal poslati na analize koji će dati detaljne odgovore o tome šta smo našli".

U ova istraživanja su uključeni znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Engleske, Italije, Nizozemske i SAD. Nesumnjivo će podići svijest domaćeg stanovništva o kulturnom bogatstvu, naslijedstvu i povijesnim spomenicima koji se tu nalaze, a koji su vrlo značajni za proučavanje prošlosti.