Iseljavanje ne jenjava: Više od 2,2 milijuna ljudi porijeklom iz BiH živi u inozemstvu

Bosna i Hercegovina suočava se s dubokom demografskom krizom, a najnoviji podaci pokazuju da milijuni ljudi porijeklom iz ove zemlje danas žive diljem svijeta. Riječ je o trendu koji već godinama snažno utječe na tržište rada, razvoj lokalnih zajednica i ukupnu društvenu sliku države.

Više od 2,2 milijuna ljudi u dijaspori

Prema Izvješću o provedbi Politike o suradnji s iseljeništvom za 2025. godinu, građani BiH raseljeni su u više od 50 država.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH procjenjuje da u inozemstvu živi oko 2,2 milijuna osoba porijeklom iz BiH, uključujući i njihove potomke.

„Ukupan broj prve generacije emigranata, odnosno osoba rođenih u BiH koje danas žive izvan njezinih granica u 54 zemlje svijeta, iznosi 1.790.597“, navodi se u analizi koja je poslužila kao temelj za novi Migracijski profil.

Nedostatak radne snage već pogađa lokalne zajednice

Posljedice iseljavanja već su vidljive na lokalnoj razini. U pojedinim sredinama poslodavci se suočavaju s ozbiljnim manjkom radne snage.

„Poslodavci u Mrkonjić Gradu već imaju ozbiljne probleme zbog nedostatka radnika. Tržište je takvo da radne snage jednostavno nema, pa će tvrtke vjerojatno morati posegnuti za uvozom radnika“, upozorio je načelnik općine Dragan Vođević.

Dodao je kako lokalne zajednice same ne mogu riješiti ovaj problem.

„Bez sustavnih rješenja i kvalitetne državne strategije, odljev stanovništva nemoguće je zaustaviti.“

Demografi upozoravaju na iscrpljenost stanovništva

Stručnjaci ističu kako podaci o iseljavanju ostaju zabrinjavajući, unatoč prividnom usporavanju trenda u posljednje dvije godine.

„Od 2015. godine građanima BiH u zemljama Europske unije izdano je oko 400.000 boravišnih dozvola. Iako se čini da trend blago opada, razlog je zabrinjavajući – naš demografski bazen ljudskih potencijala ozbiljno je iscrpljen“, upozorava demograf Adnan Ferhatbegović.

Odlazak mladih i obrazovanih dodatno pogoršava situaciju

Migracijski profil ukazuje na kontinuirani negativni saldo migracija, uz rastući negativni prirodni prirast koji traje od 2017. godine.

„Kada se tome doda odlazak mladih i visokoobrazovanih ljudi, u čije je obrazovanje država uložila značajna sredstva, dolazi do ozbiljnog smanjenja kvalitete ljudskih resursa“, navodi se u izvješću.

Kao ključni uzroci „odljeva mozgova“ ističu se visoka nezaposlenost mladih te povoljniji uvjeti koje zemlje Europske unije nude za zapošljavanje, studiranje i istraživanje, što dodatno potiče iseljavanje iz Bosne i Hercegovine.