ISELJAVANJE Na tisuće Hrvata zbog posla preseljava u Hrvatsku

Prometna gužva

Naime, na prostoru HBŽ-a iz godine u godinu jačaju tendencije zapošljavanja stanovništva u susjednoj Hrvatskoj te se ljudi samo u dane vikenda vraćaju svojim kućama. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Informacije s graničnih prijelaza s Hrvatskom pokazuju kako se svakog petka ponavlja ista slika; vozila iz Splita, Šibenika, Zadra te ostalih dijelova Dalmacije masovno ulaze u BiH, a samo dva dana kasnije kolona vozila kreće se u suprotnom smjeru. U većem broju slučajeva radi se o ljudima s područja ove županije koji su zaposleni u RH, uglavnom u građevinskom sektoru te koji se za vikend odlučuju posjetiti svoje obitelji, odnosno ono što je ostalo od njih, u našoj zemlji. Razlozi ovakvog alarmantnog stanja su jasni -nemogućnost pronalaska posla i loša ekonomska situacija u BiH prisiljavaju Hrvate iz HBŽ-a tražiti radne dozvole u Hrvatskoj, no situacija bi mogla biti i gora nakon ulaska RH u Uniju, jer mnogi od njih mogli bi za trajno preseliti u susjednu nam zemlju.

Pogoršanje situacije


Zamjenik predsjednika HSP-a BiH Josip Perić, koji vrlo dobro poznaje prilike na području Hercegbosanske županije, kaže kako će se situacija samo pogoršavati ukoliko država ne omogući ljudima živjeti od svog rada na svojim ognjištima.
- Oni moraju stoga tražiti način za preživljavanje, odnosno moraju zarađivati kruh, a većinom se radi o ljudima iz građevinskog sektora. Bilo je onih koji su govorili kako smo mi krivi, a sada se hvale koliki je broj ljudi koji radi u Hrvatskoj, upozorio je Perić. Pritom je naveo i kako postoji realna opasnost da će nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. velik broj ljudi s dvojim državljanstvom, a moguće i s prebivalištem, izabrati RH kao mjesto života. 

- Za očekivati je da je u državi koja ulazi u Uniju socijalna, pravna i svaka druga sigurnost iznad one u BiH, gdje nažalost ne vidim pretjeranog interesa da se nešto pomjeri u cilju stvaranja pravne države koja bi jamčila sve ono što je Ustavom svakom čovjeku zajamčeno, istaknuo je Perić, pojasnivši da bi se uskoro mogao trajno izgubiti velik dio populacije. Naime, ljudi s ovog područja koji rade u Hrvatsku vraćat će se u BiH sve dok su im roditelji živi, no nakon toga sljedeće generacije bi zauvijek bile izgubljene. Perić tvrdi i kako HBŽ nije jedini primjer, jer svi Hrvati iz BiH koji imaju priliku raditi u Hrvatskoj to i čine, te stoga što prije treba napraviti sve kako bi se situacija popravila.

Značajan broj


Da je stanje loše, slaže se i predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH HBŽ-a Branko Ivković, a moglo bi biti i gore nakon 2013. godine kako se budu stvarali bolji uvjeti rada ulaskom Hrvatske u EU. No, sreća u nesreći je, misli Ivković, što se ljudi s područja HBŽ-a još uvijek vraćaju, ali je upitno do kada će biti tako. Poremećaja će svakako biti, no Ivković u ovom trenutku ne vidi kako bi se u kratkom roku ti negativni trendovi, ako ne zaustavili, onda barem ublažili, jer jednom kad RH uđe u Uniju, tko će to moći zaustaviti Hrvate iz HBŽ-a da potraže bolji život preko granice.
Istodobno, izaslanik u državnom Domu naroda Krunoslav Vrdoljak misli kako broj onih koji će odseliti neće biti beznačajan, jer će nakon 2013. godine Hrvatima biti lakše dobiti posao ne samo u Hrvatskoj, već i zemljama Unije. Dovoljno je pogledati podatak, ističe Vrdoljak, kako je samo u Livnu od kraja rata 10 tisuća ljudi manje da bi se shvatilo što nas tek očekuje. 

Svjetla na kraju tunela u ovom trenutku nema što pokazuje i vrlo loša ekonomska, ali i politička situacija u županiji i samom Livnu koje od gospodarskog središta postaje grad slučaj.

Tisuće ljudi


Petkom poslijepodne više od 2500 Livnjaka i više od 1500 stanovnika Tomislavgrada, koji su zaposleni u Hrvatskoj i koji rade legalno jer posjeduju radne dozvole, za vikend dolazi kući. 

Ono što je njihovim očevima šezdesetih godina prošlog stoljeća bila Njemačka, to je ovim ljudima početkom 21. stoljeća Hrvatska. 

Izvješće županijskog Zavoda za zapošljavanje pokazuje kako je u listopadu evidentirano 8714 nezaposlenih, od čega se više od dvije trećine odnosi na Livno i Tomislavgrad.

Piše: Dario Pušić / Dnevni list