Iduće godine na slobodu izlazi zatočeni Hrvat Dario Kordić?
Prema informacijama koje je Dnevni list dobio iz dobro obaviještenih izvora, njemu 6. lipnja iduće godine istječu dvije trećine 25-godišnje zatvorske kazne te bi se primijenilo pravilo da osuđenik može tražiti puštanje na slobodu s obzirom na gore ispunjeni uvjet.
Dosadašnja praksa je pokazala kako su haaški osuđenici izlazili nakon dvije trećine izdržane kazne, tako da, smatraju pravnici, ne bi trebalo biti razloga da i ovaj put ne bude tako.
Odvjetnik Rajko Čogurić, koji zastupa Darija Kordića potvrdio je u razgovoru za Dnevni list kako se ovih dana intenzivno prikuplja dokumentacija za slanje podneska Haškom tribunalu u kojem će se tražiti puštanje na slobodu.
- To bi trebalo biti upućeno vrlo brzo, jer kao što je poznato, osuđenik ne izlazi po automatizmu na slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne, pojasnio je Čogurić.
U međuvremenu Kordića sve češće, osim obitelji, obilaze i predstavnici Katoličke crkve u BiH, pa je tako ovog vikenda kod njega boravio vrhbosanski kardinal Vinko Puljić u pratnji vlč. Mirka Šimića, ravnatelja Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije, i osobnog tajnika vlč. Davora Topića te su tom prilikom razgovarali i o činjenici da se bliži vrijeme kada bi Kordić mogao izići na slobodu i vratiti se svojoj obitelji i prijateljima.
No, Kordić je tijekom izdržavanja kazne u zatvoru Karlaua u austrijskom gradu Grazu, koji inače slovi kao jedan od onih s najstrožim režimom, mnogo vremena posvetio vlastitoj duhovnoj obnovi i kršćanskim vrijednostima, tako da je odgovor koji je dao kardinalu zapravo i očekivan.
Naime, na kardinalovo pitanje kada misli da bi mogao konačno izići iz zatvora, Dario je samo rekao: "Ne želim niti minutu ranije izići dok to ne bude Božja volja, a On je taj koji odlučuje."
I godinama nakon pravosnažne presude obrana, obitelj i prijatelj tvrde kako Kordić, kao politički predstavnik Hrvata središnje Bosne, nije imao nikakvu ulogu u događanjima u Ahmićima kao i stradanjima civila u nekim selima Lašvanske doline. Tomu treba dodati i informacije u nekim medijima kako mu je nuđeno da ukoliko optuži Franju Tuđmana i Gojka Šuška, može računati i na neku vrstu nagodbe, što je Kordić odbio.
Bez obzira na ove navode o kojima će se sigurno još govoriti, nepobitna je činjenica da je on danas praktično zaboravljen od službene hrvatske politike u BiH, iako se radi o političaru s najvećom izrečenom kaznom i koji nosi teret nesretnih događanja na području središnje Bosne.
Ponekad ga obiđu neki od kolega iz vrha HDZ-a BiH, no u javnost se pušta vrlo malo informacija o tome što se događa iza zidina zatvora u Grazu, valjda iz straha da bi reakcije bošnjačkih političkih partnera, ali i međunarodne zajednice bile negativne.
No, zato Kordić s vremena na vrijeme uveseli svoje sunarodnjake pismima koje šalje povodom svakog bitnijeg događaja iz novije hrvatske povijesti u BiH. Kordić je pokupio simpatije i svojim pozivom na molitvu uoči izricanja presude Jadranku Prliću i ostalim dužnosnicima Herceg Bosne i HVO-a, a jedno od posljednjih u nizu obraćanja je ono povodom humanitarnog koncerta koji je u znak potpore njemu i njegovoj obitelji održan u Beču.
Iako je njegov izlazak na slobodu sada gotovo pa siguran, treba podsjetiti kako se prije tri godine pojavila slična mogućnost, koju je iniciralo austrijsko pravosuđe, tražeći od Haaškog tribunala pojašnjenje kako dalje postupati u slučaju Darija Kordića, budući da je u travnju 2010. izdržao pola zatvorske kazne i prema austrijskom zakonima mogao je tražiti puštanje na prijevremenu slobodu. Međutim, tadašnji predsjednik Haaškog tribunala Patrick Robinson odbio je tu mogućnost uz objašnjenje kako se u većini država u kojima haaški osuđenici služe kazne pravo na prijevremeno oslobađanje stječe nakon odsluženja dvije trećine kazne.
Kordić je od 1994. do 1995. godine bio predsjednik HDZ-a BiH. Suđeno mu je zajedno s nekadašnjim zapovjednikom Viteške brigade Hrvatskog vijeća obrane Marijom Čerkezom zbog etničkog čišćenja muslimana u Lašvanskoj dolini. Čerkez je bio osuđen na šest godina zatvora, a kaznu je odslužio u prosincu 2004. godine.
Dario Kordić prebačen je na izdržavanje kazne u Austriju u lipnju 2006. godine, a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od dobrovoljne predaje u listopadu 1997. godine. Prilikom odlaska tzv. viteške skupine optuženih Hrvata središnje Bosne u Haag Kordić je poručio kako im je čista savjest pred Bogom i hrvatskim narodom te kako će se izdržati sve ovo i vratiti se uzdignute glave.