HSPF: Zašto neredima umanjujemo važnost Rezolucije o BiH, usvojenu od EU?

Mostar, prosvjed, prosvjedi, HSPF,  rezolucija o Bosni i Hercegovini, Europska unija, prosvjedi, španjolski trg, Mostar, prosvjedi, Abrašević, Mostar, prosvjedi, Mostar, prosvjed, prosvjedi, prosvjednici, prosvjedi u bih, Treći entitet, janko bekić, prosvjedi, zahtjevi prosvjednika, plenum građana, prosvjedi u bih, španjolski trg, plenum građana, BIH, izbori, Mostar, prosvjedi, Mostar, plenum građana, prosvjedi, Mostar, prosvjedi, prosvjedi, Mostar, prosvjednici, peticija, potpisivanje peticije, Bošnjaci
Ovih dana, kao što i sami svjedočite, navuklo se veliko sivilo iznad Bosne i Hercegovine, prisutno je ogromno nezadovoljstvo među ljudima, koji se odlučuju i na najradikalnije stvari, ne znajući više što će od svog očaja. Naravno da ne trebamo izbjegavati govoriti o socijalnim problemima koji godinama tište ovu zemlju, a to su velika nezaposlenost, zakašnjele i niske plaće, korupcija i nepotizam, odnos prema zaposlenicima, jaz između bogatih i siromašnih, i mnogo toga drugoga, odnosno općenito velika bijeda i neimaština.

Međutim, koliko god suosjećamo s onima koje je teška materijalna situacija pritisnula uza zid, u isto vrijeme smo iznimno razočarani, jer je konačno jedna dobra vijest stigla prema Bosni i Hercegovini prošli tjedan, a ona je gotovo pa prešućena i zaboravljena.

Naime u srijedu se održala sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu, na kojoj se raspravljalo o stanju u BiH i donošenju rezolucije o našoj zemlji, te na kojoj je i nekoliko naših članova imalo čast prisustvovati. Rezolucija o Bosni i Hercegovini je donesena odlukom većine glasova europarlamentaraca, i u njoj su dati važni principi za preuređenje Bosne i Hercegovine, odnosno kako bi se ona izgradila kao bolje i pravednije društvo. Kroz nju se potiče model federalizacije i decentralizacije zemlje, te su osuđeni svi oblici ekstremizma koji joj objektivno prijete, pa tako i oni koncepti koji zagovaraju unitarističku i centralističku državu, ali i oni koji se temelje na separatističkim idejama. Rezolucija potiče na uvažavanje svih identiteta, a ne na njihovo potiskivanje.

Kome odgovaraju neredi?

I upravo onda kada bismo trebali pričati o principima ove rezolucije i njihovim primjenama, slučajno ili ne, događa se eskalacija nasilja, nereda i paleži na ulicama mnogih gradova, a rezolucija biva polako zaboravljena i prešućena u većem dijelu medija. Pitamo se, kome odgovara ovakvo kaotično stanje u zemlji, odnosno zašto je nekome stalo da idemo nekoliko koraka unazad, upravo onda kada dobivamo veliku potporu da konačno krenemo naprijed?

Kažu da je sa „gladnim ustima" najlakše manipulirati, stoga se tu moramo složiti da je velik broj građana BiH izmanipuliran uskogrudnim stranačkim i osobnim interesima kroz ove „vatrene" prosvjede, te da se svo ono socijalno nezadovoljstvo koje postoji među dobrim dijelom građana, pretvorilo u nasilno izražavanje centralističkih ideja, koje je upravo Europski parlament osudio. Pojavljuju se sulude ideje o ukidanju županija, formiranju jedinstvenog bh. identiteta, postavljanju „poželjnih dobrih momaka" na vlast, a neki političari koji su predvodnici centralizma ponašaju se kao da se sva ova kritika i ogorčenost građana njih i ne tiče. Zahtjevi su došli do toga da se udara u temelje Daytonskog mirovnog sporazuma (koji je daleko od savršenog i kojeg treba s vremenom temeljito revidirati), odnosno došlo je do udara na konstitutivnost naroda u BiH, a dakako tu bi kolateralna šteta bio onaj najmalobrojniji, hrvatski. Sve karte se bacaju na stol, i sva ona lijepo upakirana priča o tome kako svi moramo uvažavati jedni druge, sada gubi smisao.

Je li potrebno provoditi silu?

Naravno da ne umanjujemo odgovornost niti jedne vladajuće ili opozicijske stranke na svim razinama za stanje u kojemu smo se trenutno našli, no zapitajmo se je li zbilja potrebno provoditi silu, paliti, razbijati i rušiti, kako bi se provele neprovedive i nerealne ideje koje idu kontra zdravog razuma, a u korist nekim političkim subjektima?

Neznanje je jedna od najvećih opasnosti koja prijeti jednom društvu, pogotovo društvu koje je obilježeno s mnoštvom konflikata kao što je Bosna i Hercegovina, stoga nadamo se kako će ovi nemiri prestati, da će svi narodi i građani podizati svoju svijest, da traže svoja prava putem legitimnih i legalnih mehanizama, a ne putem nasilja. Ovim putem izražavamo žaljenje zbog sve materijalne štete koja je nastala kroz ove nemire, ali i žaljenje zbog očaja ljudi koji je doveo do toga.
Protiv neznanja se treba boriti u svakom trenutku, jer bi nas isto moglo i koštati, te je stoga i naša uloga kao mladih ljudi da se educiramo i da pružamo edukaciju. Ne želimo da se Rezolucija EU o BiH zaboravi, već da se njeni principi počnu primjenjivati za dobrobit svih nas, uz uvažavanje i postizanje ravnopravnosti svih naroda i građana, stoji u priopćenju HSPF Mostar.