Hrvatski i bošnjački blok podijeljeni, teško do dogovora o zakonu

Bakir Izetbegović
... Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića te američke veleposlanice Maureen Cormack i posebnog predstavnika Europske unije u BiH Lars-Gunnara Wigemarka, do njega ipak nije došlo. Kako se doznaje, protokolarne obveze razlog su za odgađanje tog susreta koji bi vjerojatno, kao i onaj sarajevski prije nekoliko dana, samo poslužio za iznošenje stajališta o tome u kojem smjeru trebaju ići izmjene Izbornog zakona BiH. Ocjene američke diplomatkinje Maureen Cormack o "pozitivnom i konstruktivnom sadržaju sastanka" iznesene nakon razgovora s bošnjačkom četvorkom iz SDA, SDP-a, DF-a i SBB-a te prvog čovjeka EU kako se radilo o jednom od "najkonstruktivnijih" sastanaka do sada, naišle su na različita tumačenja. Kako bi pomogli otkloniti sumnje, upravo je ugledni švedski diplomat objasnio kako oni apsolutno ne zauzimaju ni jednu stranu, nego su samo tu kako bi pokušali posredovati između vodećih stranaka.

Prodali priču o simetriji

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, kako se doznaje, ipak je stranim diplomatima priča o prijedlogu bošnjačkih stranaka, a što je i logično s obzirom na okružje u kojemu djeluju, opisana s velikom ružičastom mašnom. Posebice oko toga i na čemu stalno inzistira bošnjački lider Bakir Izetbegović - na simetriji između dvaju entiteta. Pa je tako uzor za Federaciju BiH postala Republika Srpska. Bošnjačke stranke SDA, SDP BiH, Demokratska fronta i Savez za bolju budućnost predložile su prošloga tjedna da se smanje nadležnosti Doma naroda Federacije BiH, kako je to riješeno u Republici Srpskoj s Vijećem naroda. Te stranke inzistiraju da se pri izboru izaslanika za Dom naroda poštuje popis pučanstva iz 1991. umjesto popisa iz 2013. te da se iz svake županije bira po jedan izaslanik Hrvat, Srbin i Bošnjak. To je suprotno odluci Ustavnog suda u predmetu Bože Ljubića kojom su osporene, a zatim i izbrisane takve odredbe Izbornog zakona. Istodobno, predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, koji okuplja najznačajnije hrvatske političke stranke, odbacilo je ta "načela" bošnjačkih stranaka kojima se bitno smanjuju ovlasti gornjeg, nacionalno koncipiranoga Doma naroda ocijenivši kako bi to vodilo pretvaranju Federacije BiH u bošnjački entitet.

Legitimno predstavljanje

Pri tome su stranke HNS-a suglasne da legitimno predstavljanje nema alternative na svim razinama vlasti, od izbora članova Predsjedništva, izaslanika za Dom naroda, do izvršne vlasti u entitetima. S druge pak strane, prijedlozi bošnjačkih stranaka idu prema realizaciji ciljeva koji se uopće ne navode u presudi Ustavnog suda. Osim tek zadnjeg načela po kojemu, eto, neće više zloupotrebljavati nacionalnu pripadnost prigodom prijavljivanja za izbore. Sa svim drugim načelima su apsolutno protiv provedbe presude Ustavnog suda za Izborni zakon. To sugerira, a što su jučer potvrdili i izaslanici iz državnog Doma naroda Ljilja Zovko i Halid Genjac, kako od dogovora zapravo nema ništa te da država klizi u opasan krizni zaplet.