Hrvatski europarlamentarci zatražili da se bez odlaganja procesuira zahtjev BiH

Naglasila je potrebu da se u dogledno vrijeme pristupi i ustavnoj reformi koja će jamčiti ravnopravnost konstitutivnih naroda, a osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg, na načelima federalizacije, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimne zastupljenosti, priopćeno je iz Europske pučke stranke.

Šuica je to kazala na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu gdje je održana rasprava o Rezoluciji Europskog parlamenta o Izvješću o Bosni i Hercegovini za 2015., koju je pripremio izvjestitelj Cristian Preda (EPP, Rumunjska), a u kojoj su sudjelovali i hrvatski europarlamentarci (HDZ/HSS) Ivana Maletić, Marijana Petir i Andrej Plenković.

Maletić je pozvala Europsku komisiju da pomogne BiH koristiti sredstva iz EFSI fonda, jer za sada nema nijednog projekta iz BiH na popisu EIB-a. Založila se da Komisija otvori za BiH i sredstva IPA-e za regionalni razvoj, za poljoprivredu i ruralni razvoj te za zapošljavanje i socijalnu politiku.

Zastupnica Petir rekla je kako vlasti BiH moraju uložiti veće napore u usklađivanje sa standardima EU u svim područjima. Pozvala je BIH da se otkloni problem prekograničnog onečišćenja zraka zbog rada rafinerije u Bosanskom Brodu, kao i negativan utjecaj projekta Gornji Horizonti na sliv Neretve.

Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove EP-a Andrej Plenković rekao je kako je riječ o prvom Izvješću nakon povijesnog podnošenja formalnog zahtjeva za članstvo BiH u EU, koji je predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović predao nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu 15. veljače 2016., a uz veliku potporu hrvatskih zastupnika u EP i povjerenika Hahna. Pozvao je Vijeće da bez odlaganja procesuira zahtjev te da Komisija što prije započne s izradom Mišljenja kako bi BiH dobila status države kandidata.

Svi zastupnici HDZ-a i HSS-a apelirali su da BiH kroz pregovore s Europskom komisijom osigura prilagodbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kako bi se zadržala tradicionalna trgovina između Hrvatske i BiH. Založili su se i za uspostavu učinkovitog koordinacijskog mehanizma u kojem će sudjelovati sve razine vlasti u cilju nastavka gospodarskih i socijalnih reformi te prilagodbe pravnoj stečevini EU, stoji u priopćenju.