HRVATSKA Porođaj kod kuće završio tragično, te otvorio brojna pitanja

HRVATSKA Porođaj kod kuće završio tragično, te otvorio brojna pitanja

Kad je u noći s nedjelje na ponedjeljak u obiteljskoj kući u Ivancu počeo porod, trebao je to biti uvod u nešto lijepo. Majka u srednjim tridesetima iz ugledne ivanečke, sportske obitelji željela je svog dječaka donijeti na svijet doma. Uz nju su bile doula i suprug, sin je spavao, piše Jutarnji list.

Sretan obiteljski čin u jednom trenutku, u sljedećem se pretvorio u najgoru noću moru. Dijete je rođeno mrtvo, a što je krenulo po zlu, posao je policijskih istražitelja PU varaždinske.

Majka je prebačena na Odjel ginekologije u Opću bolnicu Varaždin. U velikom je šoku zbog izgubljenog djeteta pa će istražitelji pričekati s detaljnijim ispitivanjima.

U međuvremenu je varaždinska policija poslala tek šturo priopćenje o događaju. Piše da su u 8. veljače oko 8.20 sati zaprimili dojavu liječnice hitne medicine o intervenciji u Ivancu, o rođenju mrtvog djeteta.

Pokušaji reanimacije


"Kako dijete nije davalo znakove života, reanimirano je tijekom prijevoza u Opću bolnicu Varaždin, gdje je reanimacija nastavljena, no nažalost, nakon dulje reanimacije proglašena je smrt.

U bolnicu je također prebačena i žena koja je liječnički zbrinuta i zadržana na daljnjem liječenju", piše u priopćenju policije.

Ivanečki je slučaj iznova otvorio pitanje poroda kod kuće. Sve je više žena koje žele rađati tako.

Uz poznate razloge udobnosti, poznatog terena, ugođaja i ljudi koje žele na svom porođaju sve ono na što u rodilištu buduća majka ne može utjecati, a danas je tu i pandemija.

S novim pravilima u koroni koja zabranjuje podršku partera, u kojoj se oduzima dijete na 24 ili više sati, ali ni žene same ne žele riskirati porod u okruženju moguće izloženom virusu, sve se više žena odlučuje roditi doma.

U Udruzi Roda kažu da se Ministarstvo na sve to uporno oglušuje.

"Porod kod kuće nije ilegalan, ali sve što sustav mora nuditi da bi takav porod bio siguran, on to ne radi. A na koncu se krivnja svaljuje na žene koje ne žele rađati u bolnici", kaže Daniela Drandić iz Roda.

I bez pandemije, u zapadnoj se Europi sve više djece rađa doma, u Nizozemskoj se čak svaki drugi porod obavlja kod kuće. Iako dio EU, Hrvatska je u velikom zaostatku. Porodi kod kuće nisu zabranjeni, ali nema ni zakonskog okvira kojim bi se oni regulirali. Koliko je djece u Hrvatskoj rođeno izvan rodilišta, ne zna se.

"Rode djeluju 20 godina i dosad nismo uspjeli doći do tih podataka", zdvojne su.

Da porod kod kuće nije ništa opasniji od poroda u rodilištu ako je riječ o niskorizičnim trudnoćama i dobro osiguranoj potpori sustava, potvrđuje i specijalist ginekologije i opstetricije doc. dr. sc. Ivan Fistonić.

Slobodna volja

Ivanečku tragediju ne može komentirati jer ne zna detalje.

"Nije to nikakva novost, žena slobodno odlučuje o mjestu gdje će donijeti svoje dijete. Mahom su to, govoreći o situaciji u razvijenim zemljama, dobro educirane imućnije žene", govori.

Navodi da postoje prednosti poroda kod kuće: kvaliteta suradnje i potpore najbližih puno je bolja nago u rodilištu, a stopa porodničkih intervencija niža.

U svijetu uz porode u kući asistiraju mahom medicinske sestre primalje (midwife) koje su izvrsno educirane u prepoznavanju hitnih situacija.

Mogu li žene u Hrvatskoj izabrati rađanje kod kuće?

"Nema nikakve prepreke za takvu odluku. Međutim, potpora mora biti odlična. U Hrvatskoj nije zaživjela institucija sestre primalje u privatnoj praksi iako za to postoji zakonska podloga. Dakle, u našim uvjetima porod bi teoretski mogao voditi ginekolog iz privatne prakse (Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne komentira takvu mogućnost). Liječnici i primalje u javnim ustanovama nisu licencirani za takav servis. Ipak, dobro opremljen tim bez ikakvih bi problema mogao voditi porod u kućnim uvjetima.

Pod opremom se podrazumijeva većina aparature koja se koristi u rodilištima (CTG, mobilni ultrazvuk, medikamenti, mobilni vakuum ekstraktor - jednostavna spravica od plastike koja ne koristi el. energiju, a koja pomaže pri izgonu itd.). Organizacija neonatološkog nadzora također je moguća. Međutim, cijena usluge u kojoj sudjeluju primjerice dva liječnika i primalja, a istovremeno su svi osigurani visokim policama od moguće medicinske greške, iznimno je visoka.

Dakle, sve je izvedivo i u Hrvatskoj, ali bez opreme i organizacije u slučaju hitnih situacija uz dobru pravnu zaštitu medicinskih djelatnika, takav porođaj nosi atribut avanture", istaknuo je doc. dr. sc. Fistonić.

Siva zona

Zagrebačka educirana doula Sanja Bukač Štritof zagovara porod u rodilištu. Na porođaje kod kuće ne ide.

"Smatram da se žene i partneri trebaju pripremiti za porođaj, da znaju raspoznati kako si pomoći kod kuće i kada treba krenuti u rodilište. No, za porođaj sam u rodilištu - ističe. Dodaje da smo u 21. stoljeću, da su nam na raspolaganju razne mogućnosti za bezbolniji porođaj i hitne reakcije zdravstvenih djelatnika u slučaju da s mamom i bebom nešto pođe po zlu.

Dovoditi mamu i bebu u bilo kakvu opasnost, nije mi prihvatljivo. U Hrvatskoj je porođaj kod kuće siva zona, babice dolaze izvana, sve je nesigurno.... I dok je tako, ne podržavam porođaje kod kuće", kaže Bukač Štritof.

Drandić: Za ovu je veliku tragediju izravno odgovorno Ministarstvo zdravstva

Daniela Drandić, voditeljica programa Reproduktivna prava u udruzi Roda, kaže da se dogodila "ogromna tragedija za koju je direktno odgovorno Ministarstvo zdravstva".

"Rađanje izvan rodilišta događa se otkad je ljudske vrste. U posljednjih 40 godina rađanje izvan rodilišta više nije dio normalnog okvira zdravstvene zaštite. Ministarstvo zdravstva odbija uopće i stvoriti neki okvir u kojem bi se porod izvan zdravstvene ustanove mogao odvijati pod okriljem zdravstvenog sustava. Zakonskih prepreka za porod kod kuće nema. U Zakonu o primaljstvu iz 2008. godine kompetencije primalje su nadziranje poroda. Ne navodi se gdje će se on odvijati.

U Zapadnoj Europi žene koje će roditi doma imaju skrb primalje kroz cijelu trudnoću. Uz njih je za vrijeme poroda, priprema dokumentaciju poslije poroda, potpisuje rodni list, organizira s roditeljima daljnju zdravstvenu zaštitu. Primalja ima licencu za nabavu lijekova neophodnih za siguran porod, od kojih je najpotrebniji lijek za slučaj prekomjernog krvarenja.

U Hrvatskoj to nije zaživjelo, pa žene koje rađaju doma angažiraju primalje izvana ili rađaju same.