Hrvatska federalna jedinica nije više tabu tema

Kakvo god rješenje predlože Hravti u BiH, Zagreb će ga podržati.  Bio to entitet ili federalna jedinica.

Ali, većina relevantnih političkih grupacija, pri tome, upozorava da treći entitet možda i nije najsretnije rješenje za Hrvate u BiH zbog očigledne činjenice da su naseljeni praktično od Hercegovine preko srednje Biosne do Posavine.

Zato više zagovornika ima opcija o federalnoj jedinici, u kojoj bi Hrvati imali većinu. S tim da bi ona na državnoj razini imala uticaj kao ostale dvije - srpska i bošnjačka.

Dakle, federalna jedinica definitivno je opcija koja će dobiti podršku službenog Zagreba. Ali, samo i isključivo ako o njenom prihvatanju bude odlučeno na način propisan Ustavom BiH. Znači dvotrećinskom većinom u parlamentu i uz suglasnost sva tri naroda.

Ono o čemu su svi u Hrvatskoj suglasni jeste da, upravo zbog položaja Hrvata u BiH, susjednu državu treba preurediti, a zato je potreban novi ustav koji će biti pravni osnov takvog preuređenja.

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić navodno se, bar je tako sam tvrdio, razišao devedesetih godina prošlog stoljeća s Tuđmanom zbog BiH. Zanimljivo je da je najveći otklon od njegove politike već u startu povukao njegov nasljednik na čelu Hrvatske - Ivo Josipović, također na istom terenu.

Dok je Mesić osuđivao ideje o trećem hrvatskom entitetu kao "cementiranje etničkog čišćenja", Josipović u svakoj prilici ističe kako podrška Zagreba nekom drugačijem uređenju BiH, pa tako i troentitetskom, zavisi prije svega od podrške za takav projekat u samoj BiH.

Opće je poznata činjenica da je Zagreb, nakon propasti Herceg-Bosne, koja je začeta u Tuđmanovom "inkubatoru", izgubio svaku incijativu na tom planu, osim što je Mesić uporno radio na rušenju daytonske BiH, a sve zbog Republike Srpske, čijim je postojanjem bio opsjednut.

Danas se situacija u korijenu promijenila, zahvaljujući, velikim dijelom, upravo njegovom nasljedniku Ivu Josipoviću.

(Marko Rokinić / Srna)