HNS: Održana 2. sjednica u Mostaru

Na sjednici je razmatrana informacija o tijeku uspostave Odjela Glavnoga vijeća.
Također Glavno vijeće je usvojilo prijedlog za izmjenu i dopunu organizacije Glavnoga vijeća. Odlučeno je da se formira poseban Odjel za branitelje Hrvatskoga vijeća obrane i Domovinskoga rata. za voditelja Odjela predložen je umirovljeni general Slavko Marin.
Glavno vijeće je razmatralo i usvojilo i godišnje programe rada Odjela. Programi se temelje na glavnim odrednicama nacionalne politike definirane u Deklaraciji HNS-a i predstavljat će strateški okvir za djelovanje predstavnika HNS-a u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u BiH.
Članovi Glavnoga vijeća su upoznati i s pritužbom upućenog Uredu stegovnoga tužitelja pri Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH u svezi sudbenoga procesa optuženom za ubojstvo Nikole Crepulje i Marice Krstić u selu Ratanj općina Kakanj, a koji je priznao kazneno djelo pa navodno zbog nedostatka dokaza oslobođen na Županijskom sudu u Zenici.
U pritužbi se traži od Ureda stegovnoga tužitelja utvrđivanje svih bitnih okolnosti ovoga slučaja i eventualne nezakonitosti i kršenje profesionalne dužnosti.

 

U prilogu Obrazloženje iz Pritužbe:

Iz javnosti dostupnih informacija evidentno je kako je Arnes Delić iz Vareša dana 21. travnja 2014. godine pretukao Nikolu Crepulju i Maricu Kristić, dvoje starijih mještana sela Ratanj, općina Kakanj. Na žalost, oboje njih je nakon nekoliko dana preminulo. Prema dostupnim saznanjima Arnes Delić je priznao počinjenje ovog kaznenog djela.
Nakon što je optužnica podignuta i potvrđena, a proces vođen na županijskom sudu u Zenici, sud je izrekao oslobađajuću presudu Arnesu Deliću zbog navodnog nedostatka dokaza.
Ovakva presuda je izazvala veliku zainteresiranost javnosti te proizvela zabrinutost na cijelom području gdje se zločin dogodio, a koji je nastanjen uglavnom starijom populacijom pripadnika hrvatskog naroda u većinski bošnjačkoj sredini. Ova presuda je izazvala dodatno razočarenje javnosti u sposobnost i kompetentnost bosanskohercegovačkog pravosuđa da može kvalitetno procesuirati osjetljive predmete koji se dotiču međunacionalnih odnosa i trebaju doprinositi izgradnji povjerenja u BiH. Ovom presudom je prema izjavi jednog od susjeda: ‘unesen veliki nemir među mještane, ali i sve ljude koji žive u ovoj državi'.
Tražimo da Ured stegovnog tužitelja detaljno ispita okolnosti koje su dovele do izricanja oslobađajuće presude s ovakvim obrazloženjem, uz činjenicu da je postojalo priznanje kaznenog djela od strane počinitelja.
Ured stegovnog tužitelja je u ovom slučaju trebao i po službenoj dužnosti poduzeti sve korake kako bi se utvrdila odgovornost bilo tužiteljstva bilo suda, jer je očito kako je napravljen propust u postupku osiguranja dokaza kao i u ocjeni istih.
Stoga, očekujemo da UST poduzme aktivnosti po ovom podnesku, te izvjesti Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora kao i bosanskohercegovačku javnost o utvrđenim činjenicama koje se odnose na postupanje nadležnog tužitelja i suca u ovom predmetu.