HERCEGOVINA PUNA DUHOVNIH ZVANJA Samo iz Brotnja sedam mladića ove godine krenulo putem svećeništva

HERCEGOVINA PUNA DUHOVNIH ZVANJA Samo iz Brotnja sedam mladića ove godine krenulo putem svećeništva
Hercegovina.info

I dok Europa muku muči s manjkom duhovnih zvanja, njih posljednjih godinama u crkvi kod Hrvata ne manjka. Sve više mladih spremno je reći "DA" Bogu i služiti mu tijekom cijelog ovozemaljskog života. Tako je na svetkovinu apostolskih prvaka Petra i Pavla, u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, nadbiskup vrhbosanski metropolita Vinko kard. Puljić za svećenike je zaredio 11 đakona. U Mostaru je pak biskup Petar Palić za svećenike zaredio 10 đakona, što znači da je Crkva u BiH dobila 21 novog svećenika.

Neki od njih tek su pak započeli svoj svećenički put. Primjerice, samo ove jeseni u Brotnju (Čitluk i Međugorje s okolnim župama) čak sedam mladića odlučilo je krenuti putem svećeništva.

Tako su 10. rujna ove godine u postulaturu Hercegovačke franjevačke provincije s područja Brotnja pristupili Mateo Kozina, (Župa sv. Jakova, Međugorje), Josip Pavlović (Župa sv. Jakova, Međugorje) Karlo Šakota, (Župa Krista Kralja Čitluk) Andrija-Ante Vasilj (Župa sv. Jakova, Međugorje) i Franjo Vasilj, (Župa sv. Jakova, Međugorje).

Postulanti iz Međugorja sa svojim očevima i župnikom fra Marinkom Šakotom

U sjemenište u Sinj otišli su pak Ivan Vasilj (Župa sv. Jakova, Međugorje) te Matija Ćorić (Župa Krista Kralja Čitluk).

Još 2013. godine za vrijeme propovijedi tijekom mlade mise fra Josipa Serđe Ćavara u Međugorju, fra Danko Perutina je kazao kako ovo mjesto ne daje samo svećenička zvanja svijetu, već se ona rađaju i među brdima ovog malog mjesta. Tome u prilog i idu posljednji navedeni podaci.

Fra Miro Šego župnik župe Krista Kralja u Čitluku svoju mladu misu slavio je 1992. godine. Nakon toga mlade mise smo mogli prebrojati na prste jedne ruke. Idući Brotnjak koji je postao svećenikom bio je sadašnji međugorski župnik fra Marinko Šakota, koji je za svećenika zaređen 1996. godine. Na idućeg svećenika Brotnjo je čekalo 11 godina kada je mladu misu 2007. godine proslavio karmelićanin otac Đani Kordić iz Šurmanaca (Župa Međugorje).

No, od 2013. godine u ovom kraju Hercegovine uslijedila je prava 'poplava' mladih misa. U nepuna tri tjedna, u srpnju te godine, mladu misu proslavila su tri svećenika; don Filip Pavlović, fra Mario Ostojić te fra Josip Serđo Ćavar.

Samo godinu dana kasnije mladu misu u Čitluku su slavili don Tomislav Zubac, fra Antonio Šakota, fra Goran Azinović, fra Dario Galić, a godinu dana nakon njih i fra Perica Ostojić te fra Ivan Marić.

Fra Dragan Bolčić iz Međugorja mladu misu slavio je u svojoj župnoj crkvi 2019. godine, a prošle godine mladu misu je u Čitluku slavio fra Stipe Rotim.

"Tih godina smo se šalili kako naša župa ima više mladih misa nego pola Europe", kaže uz smijeh za Hercegovina.info fra Miro Šego čitlučki župnik listajući župnu monografiju.
.

"Jednu zanimljivu rečenicu je rekao i ravnatelj Srednje škole u Čitluku Velimir Velo Pinjuh. On je kazao da kada su promijenili ime školi i dali joj naziv po pokojnom fra Slavku Barbariću da su počela brojna zvanja, što je ovako samo po sebi jako zanimljivo i lijepo za čuti. Većina ovih svećenika je pohađala tu školu, izuzev ovih nekoliko koji su ranije otišli u sjemenište".

Majke mole za duhovna zvanja.

"Kada sam došao na župu u Čitluk zatekao sam ovdje jednu skupinu župljanki koje su molile svaku večer prije krunice za brojne nakane, ali i za duhovna zvanja. Također jedna grupa žena je molila tzv. "Gospin štit" za svećenike da ih Gospa zaštiti od zla. Jednako tako pokrenuta je inicijativa cjelodnevnog klanja svake prve subote u mjesecu gdje se između ostalog moli za duhovna zvanja", kaže nam fra Miro.

Nikad se ne zna u kome se krije poziv kaže fra Miro.

"Teško je objasniti poziv. Kada mene pitaju kako je došao kod mene to mi je najteže pitanje na koje je teško odgovoriti. Primjerice, u postulaturu je sada ušao mladi Mateo Kozina iz Međugorja. Ja poznajem njegovu obitelj i njega iz škole jer sam mu predavao vjeronauk. Bio je uvijek dobar, ali nikada nisam mogao ni pomisliti da bi on krenuo u svećenike. Ja sam vam inače veliki hajdukovac baš kao i on. Često bi ga znao vidjeti na istočnoj tribini Poljuda na utakmicama i nisam ga zamišljao u tom smjeru. No, onda mi kažu ovih dana ljudi koji ga bolje poznaju da je on znao svaki dan ići na Brdo ukazanja. Nešto je znači dalo poticaj u njegovu životu da krene ovim putem", kaže fra Miro te dodaje što bi mogao biti taj poticaj.

"Ono što vidim u svojoj, ali i u drugim župama to bi mogla biti zajednica "Frame". To je nešto što mladom čovjeku daje priliku da se razgovara sa svećenicima i pristupi im se. Tu bi mogla kriti jedna odskočna daska vezana za poziv."

Koliko je mladima teško odlučiti se za poziv u iskušenjima koje današnji svijet nosi sa sobom.

"Nikada to nije bila laka odluka. No, to nije nešto što se dogodi preko noći, već se događa godinama. Evo, znam da su neki od njih imali i djevojke, ali očito je ovaj poziv bio jači od svega. Ljudi se preispituju jer nisu sigurni, ali onda se dogodi prijelomni trenutak kod svakoga kada napravi odluku. Iskustva, krize, napasti i preispitivanja ima i obiteljski čovjek. Ljudi često kažu da iza osobe koja se odlučila za brak stoji obitelj, a da je svećenik sam. No, to nije tako. Iza nas stoji zajednica, jaka i snažna i ona te potiče i daje mogućnost. Primjerice, ovi mladi su se odlučili ući u godinu dana postulature, a to je godina privikavanja na ono što svećenik, odnosno fratar jest. Upoznaju što je samostan, a nakon toga se radi odluka za dalje", zaključio je čitlučki župnik.

On je dodao kako je za duhovni poziv svakako važna i obiteljska molitva od koje puno toga polazi, ali i ona župna što nerijetko organiziraju kroz brojne događaje u Čitluku. Primjerice u rujnu je na trgu ispred zgrade Općine organizirana molitva krunice Božanskog milosrđa na kojoj je nazočio veliki broj Brotnjaka. Oni se za duhovna zvanja ne moraju brinuti, a na mladu misu neće dugo čekati. Već iduće godine proslavit će je u Čitluku fra Franjo Ćorić.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.