FOTO  Hercegovački pčelari dobivaju račune od 400 maraka za pašu pčela

Pčelarska godina u BiH je loša. Proljeće je bilo hladno, a vremenski uvjeti su se poremetili i pčelarstvu je do donijelo jako loše rezultate. Pčelari su tako morali prehranjivati košnice kako bi uopće opstali. Cijena domaćeg meda je skočila, no njega na tržištu nema, pojavljuje se samo uvozni. 

No, pčelari uz navedeno muku muče i sa zakonima.

"Pored svih tih navedeni problema nama 'selećim' pčelarima se prave problemi na terenu gdje vozimo svoje pčele na pašu. Konkretno govorimo tu o općini Bosansko Grahovo. Tamo je općinsko vijeće donijelo odluku da se plaća pašarina 5 maraka po jednoj košnici, a mi od države dobivamo poticaj 6 maraka po istoj. Praktički sve što nam država daje, uzima nam jedna općina, a govorimo o nekom opstanku pčela i pčelarstva", kaže nam predsjednik Udruge pčelara 'Broćanska kadulja' Miroslav Ostojić.

Što je jako zanimljivo, navedena općina pčelarima pašarinu naplaćuje na običnim 'blok računima'.

"To je izvan svake pameti. Nas to podsjeća na neku vrstu reketa. Takve stvari, ako se već plaćaju, valjda bi se trebale plaćati jednoj općini preko računa, a ne u gotovini. Našao se netko pametan u toj općini, tko je vidio da bi ta općina mogla imati prosperitet od pčelara. Država uopće ne reagira", kaže Ostojić te dodaje:

"Druga stvar, da bi netko mogao naplatiti pašarinu, trebao bi izvršiti katastar paša. To se ne može reći onako 'od oka' to vam je tako. Mi primjerice vozimo svoje košnice na privatne posjede ljudi s kojima se mi dogovorimo i oni nam dozvole da stavimo košnice na njihov posjed i sada se tu općina uključuje".

Pčelari iz Bosanskog Grahova imaju olakšice.

"Oni ne moraju plaćati pašarinu i to je uredu, protiv toga nemamo ništa. No, oni su po lokacijama koje su naveli u odluci nas odmaknuli od njih na 1,5 kilometar. Prema državnom zakonu mi jedni od drugih moramo biti udaljeni 300 metara, a od domaćih pčelara (ovisno u koju općinu idemo) po 500 metara. I tu se krši zakon", ističe.

Kako dalje?

"Mi se nadamo zakonu koji će na snagu stupiti 2. srpnja prema svim općinama. Na neke odluke, nametnute od strane općina možete se žaliti Federaciji BiH ili županiji da se ukinu. Vidjet ćemo kako ćemo reagirati".

Druge zemlje se bore za opstanak pčelarstva.

"Primjerice, pčelari u Hrvatskoj su od države dobili 3 milijuna kuna samo za šećer i pogače kako bi pčelarstvo opstalo, a nama se otima i ono što nam država daje. Ovdje se radi o lošoj komunikaciji države, Ministarstva poljoprivrede i općina".

Po nekim mjestima, konkretno u Mostaru, može se vidjeti veliki broj uginulih pčela.

"Ljudi su ostali bez 50 posto društava. Sve je to do loše godine. Pčele se zbog toga hrane umjetnim šećerom i zbog toga nastradaju. Utjecaj sigurno imaju i pesticidi", objašnjava.

Nestašica je meda.

"Meda nema na tržištu, samo se pojavljuje uvozni med i mi smo ove godine ostali bez svojih pridoda. Kada bi bilo pet kilograma meda po košnici to bi bilo odlično. Što se tiče cijene meda po kilogramu, ona je otišla na 20 do 30 maraka, ali ga jednostavno nema", zaključio je Ostojić.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.