HERCEGOVAČKA LUBENICA "Za zabranu uvoza sada je kasno, a Hercegovci posebno vole jednu sortu"

HERCEGOVAČKA LUBENICA "Za zabranu uvoza sada je kasno, a Hercegovci posebno vole jednu sortu"
Facebook

Udruženje poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine prošli tjedan obratilo se Vijeću ministara BiH sa zahtjevom da se riješi dio problema s kojima se domaći proizvođači susreću.

Poljoprivrednici upozoravaju da je “krajnje vrijeme da ministri na čelu s premijerom u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine počnu raditi posao za koji su postavljeni, a i dobro plaćeni. Ističu da je vrijeme da upotrijebe mehanizme kojima raspolažu, a s kojima se štiti domaća proizvodnja i domaći proizvođač.

Kako su naglasili, upozorenje se posebno odnosi na ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Poljoprivrednici zahtijevaju da se hitno privremeno zabrani izvoz domaće pšenice, da se hitno privremeno zabrani uvoz lubenice i ostalih poljoprivrednih kultura kojih trenutno ima dovoljno kod domaćih proizvođača, te da se hitno riješi na granicama nepotrebno zadržavanje kamiona koji prevoze krastavac “kornišon” prema zemljama Europske unije. Ističu da zadržavanjem dolazi do propadanja robe koju kupci vraćaju. Upozorili su da je situacija alarmantna.

Jedan od najvećih proizvođača lubenice u Hercegovini, Marinko Merdžan iz Čapljine, smatra da je za to sada kasno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Za domaće proizvođače je to sada već kasno. Stvar se trebala realizirati malo ranije. Kasno je sada za neke mjere. Što kad zabraniš sada? Cijena je pala i lubenicu sada nitko i ne uvozi. Moralo se ranije reagirati i po nekim drugim pitanjima, carina, faktura i ostalog.  U Bijeljini je lubenica 0,20 KM, a samo putni troškovi prijevoza it Turske, Makedonije ili Crne Gore iznose 0,23 KM.  Ove godine za to je kasno jer nitko sada više i ne uvozi, ne isplati se", kaže nam Merdžan za Hercegovina.info.

Domaća lubenica odlična.

"Što se tiče naše domaće lubenice kvaliteta joj je ove godine vrhunska. Sorta mirsini je ove godine jako dobra. Čapljina i Ljubuški su već krajem lipnja, za blagdan svetog Ivana krenuli s berbom. Ostalo je možda 10 do 20 posto lubenice za pobrati i to će ići do početka kolovoza. To je jako dobro. Lubenica je uranila i to je dobro. Utjecalo je povoljno vrijeme", kaže Merdžan.

Jedna sorta dominira, Hercegovci najviše vole drugu.

"Mirsini je najbolja sorta ove godine, a dominira i fantazija koja je karakteristična i tražena za hercegovačko područje. Samanta je prije nekog vremena bila hit, ali sada je već nekako izbačena da tako kažem budući da u njoj nema sladera. U nas u Hercegovini ljudi jednostavno vole sve slatko i zbog toga najviše žele i traže fantaziju. Nju ćemo brati za nekih deset dana. Samantu primjerice vole ljudi u Bosni jer oni nisu naučili na pretjerano velik slader u voću. To su neke navike kod ljudi. Kad je riječ o mirsiniju kod njega dominira malo hrskavije 'meso' i crvenija karmin boja."

Posla ima.

"Imamo četiri hektara zasađena. Ima jako puno posla. Sada je tu sedam-osam spremnih momaka koji pomažu u berbi. Osobno sadim lubenicu od 1996. godine, a ranije mi se i otac bavio istim poslom tako da sam nastavio", kaže Merdžan.

Hercegovina dobra za sadnju.

"Čapljina je najpogodnija za proizvodnju rane lubenice. Ljubuški kraj također, naročito dio gdje su Veljaci", dodaje.

Unatoč uvozu sve se uspije plasirati.

"U Čapljini imaju tri otkupljivača koji robu uvoze za Hrvatsku. Jednako tako domaći hercegovački trgovački lanac 'Namex' otkupljuje jako puno robe, odnosno lubenice, nas domaćih proizvođača. Neki drugi pak kada treba rješavati domaći proizvod naruče 40 šlepera robe primjerice iz Crne Gore. Kada dođe razdoblje da trgovci nisu riješili uvoznu robu, a na tržište dolazi naša, oni tim narudžbama vrše pritisak na domaću robu da bi kupili jeftinije. Ide se svjesno na uvoznu robu desetak dana, a mi svoju robu ne možemo plasirati. No, opet se uspije. Ove godine bila je velika potražnja za robom svih vrsta, a naročito lubenicom koja je ove godine vrhunske kvalitete. Mogu slobodno reći da smo ove godine imali bolju kvalitetu od Grčke. Albanska i Turska su donekle valjale, ali je bio skup transport, naročito na sve cijene repromaterijala i goriva", kaže.

Cijena je ipak koliko toliko zadovoljavajuća.

"Cijena robe iz Albanije i Turske je u samom početku bila 1,20 KM, dok smo mi davali za 0,90 KM pa svakim danom niže. Vrhunska sortna roba se sada se u Čapljini primjerice na tri mjesta otkupljuje i tovari za Hrvatsku do 0,50 KM", zaključio je Merdžan.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.