Gradonačelnica Čapljine neosnovano tražila zdravstvene podatke zaposlenice, direktor Doma zdravlja ih dostavio

Slučaj dugogodišnje zaposlenice Grada Čapljine Anđelke Udženije, stručne savjetnice za lokalni ekonomski razvoj i EU integracije, već mjesecima otvara ozbiljna pitanja odnosa lokalne vlasti prema vlastitim službenicima.

Naime, nakon što je podnijela prijave za mobing, protiv nje je pokrenut disciplinski postupak zbog navodnog kršenja radne discipline, koji je na kraju okončan oslobađajućom odlukom Disciplinske komisije Agencije za državnu službu FBiH.

Iako je disciplinski postupak pravno pao, dokumenti prezentirani za vrijeme vođenja postupka, a u koje je uvid imala  redakcija portala Hercegovina.info pokazuju da se tijekom tog procesa dogodio znatno ozbiljniji problem, onaj koji nadilazi radno-pravni spor i ulazi u područje zaštite osobnih i zdravstvenih podataka.

Riječ je o postupanju Grada Čapljine prema Domu zdravlja Čapljina, odnosno krajnje opasnom postupanju odgovornih osoba na čelu te dvije institucije, Ive Raguž i Tihomira Kneževića.

Grad tražio podatke iz zdravstvenog sustava

Iz službene dokumentacije proizlazi da je Grad Čapljina, nakon pokretanja disciplinskog postupka, na datum 22. srpnja 2025. zatražio očitovanje Doma zdravlja Čapljina o tome je li se Anđelka Udženija određenog dana javila liječniku ili hitnoj medicinskoj pomoći.

Već dva dana kasnije, 24. srpnja,  Dom zdravlja je na taj zahtjev odgovorio da se zaposlenica u navedenom terminu nije javila zdravstvenoj ustanovi.

Radi se o podatku koji se odnosi na zdravstveno stanje i kretanje pacijenta, a koji prema važećim zakonima spada u posebno zaštićenu kategoriju osobnih podataka.

Što poslodavac smije, a što ne smije

Poslodavac nema zakonsku ovlast provjeravati zdravstvene evidencije zaposlenika niti tražiti potvrde o tome je li se netko javio liječniku. Jedini zakoniti put u ovakvim situacijama jest bolovanje ili liječničko opravdanje koje zaposlenik sam dostavlja poslodavcu.

Svako drugo postupanje predstavlja nedopušteno zadiranje u privatnost, osobito kada se radi o zdravstvenim podacima.

U ovom slučaju dodatno je važno naglasiti da su u službenim zabilješkama gradske uprave već bili navedeni zdravstveni razlozi odlaska zaposlenice, uključujući povišeni tlak i zdravstvene tegobe uzrokovane stresom na poslu, o čemu je, prema dokumentima, bila upoznata i gradonačelnica.

Unatoč tome, Grad je potpuno neosnovano odlučio zatražiti dodatnu provjeru kod javne zdravstvene ustanove.

Odgovornost Doma zdravlja

Posebno zabrinjava činjenica da je Dom zdravlja Čapljina bez problematiziranja zadiranja u osobne podatke odgovorio na zahtjev poslodavca i dostavio informaciju o tome je li se određena osoba javila liječniku.

Time je zdravstvena ustanova trećoj strani dostavila podatak iz zdravstvene evidencije, bez suglasnosti pacijentice i bez jasno vidljive zakonske osnove. I negativna informacija, da se netko nije javio liječniku, također predstavlja zdravstveni podatak i podliježe režimu stroge zaštite.

Takvo postupanje otvara pitanje povrede medicinske tajne i Zakona o zaštiti osobnih podataka, ali i odgovornosti rukovodstva zdravstvene ustanove.

Zahtjev prema Domu zdravlja upućen je iz Grada Čapljine, odnosno iz ureda gradonačelnice Ive Raguž, dok je odgovornost za odgovor na takav zahtjev na rukovodstvu zdravstvene ustanove.

Postavlja se pitanje jesu li gradonačelnica i direktor Doma zdravlja bili svjesni da ulaze u područje strogo zaštićenih osobnih i zdravstvenih podataka, te tko snosi odgovornost za takvo postupanje.

Granica između zakonitog upravljanja i zloupotrebe institucionalne moći u ovom je slučaju ozbiljno dovedena u pitanje.

Opasan presedan za javni sektor

Ovaj slučaj ne može se svesti na administrativni propust ili tehničku pogrešku. Nakon prijave za mobing i tijekom disciplinskog postupka, javna vlast posegnula je za zdravstvenim podacima zaposlenice kako bi ih koristila u radno-disciplinskom kontekstu.

Takva praksa predstavlja opasan presedan i šalje poruku zaposlenicima u javnom sektoru da prijava nepravilnosti može rezultirati institucionalnim pritiskom, umjesto zaštitom.

Zbog toga ovaj slučaj nadilazi individualni spor i postaje pitanje javnog interesa, odgovornosti lokalne vlasti i poštivanja temeljnih prava zaposlenika.

Postoji li kaznena odgovornost u ovom slučaju?

Kaznena odgovornost može postojati ako se utvrdi da su zdravstveni podaci dostavljeni ili pribavljeni bez zakonske osnove i bez suglasnosti pacijentice, jer takvo postupanje može predstavljati povredu tajnosti osobnih podataka i povredu profesionalne tajne.

Za zdravstvene djelatnike i odgovorne osobe u Domu zdravlja u tom slučaju dolazi u obzir kaznena odgovornost, uz novčanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, ovisno o kvalifikaciji djela i posljedicama.

Za odgovorne osobe u Gradu, uključujući gradonačelnicu, kaznena odgovornost dolazi u obzir ako se dokaže svjesno prekoračenje ovlasti ili zloupotreba položaja, što nosi strože kazne, uključujući i zatvor.

Neovisno o kaznenom postupku, gotovo sigurno postoji prekršajna i disciplinska odgovornost, uz visoke novčane kazne i osobnu odgovornost rukovoditelja.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.