GRAĐANI SPREMAJU TUŽBE Traže da se provede procedura za novi prostorni plan koji bi uvažio mještane, državu i ekologiju

Prenamjena poljoprivrednog zemljište u građevinsko neće proći ispod radara, istaknuli su pred medijima građani iz sedam naselja Grada Mostara, okupljeni u neformalnu grupu građana „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“. Uz ponovno jasno izrečene ciljeve i zahtjeve, građani naselja Miljkovići, Kozice, Međine, Gubavica, Pijesci, Planinica i Prigrađani složili su se da je borba sa investitorima samo posljedica, dok je uzrok svih problema nezakonit Prostorni plan koji datira još iz 2012. godine.

Plan je, prema njihovim svjedočenjima, donesen bez javnih rasprava u mjesnim zajednicama, što je procedura koja je zakonom bila određena, a još jedan izlazak pred medije pokazao je ponovno pozadinu priče da pronalazak zajedničkog jezika između Grada i građana i dalje nije moguć.

„Ovdje uopće nije riječ o solarima, ovdje se govori o nezakonitom izrađenom Prostornom planu Grada Mostara. Sve općine u Federaciji BiH funkcioniraju po Zakonu o lokalnoj samoupravi, a samo u Mostaru taj zakon se provodi jednim dijelom i to u dijelu gdje su gradonačelnik, vijeće i vijećnici, dok ovaj drugi dio u kojem bi trebali participirati građani u društveno-političkom životu i koji se zove mjesna samouprava – ne postoji“, započeo je s objašnjenjem Džemal Kodro, mještanin sela Gubavica.

Kako bi trebalo donijeti Prostorni plan da bi bio zakonit?

Sam prednacrt Prostornog plana morala bi izraditi struka u skladu sa zakonom.

„Nacrt Prostornog plana morao bi se ponuditi građanima 43 mjesne zajednice u Mostaru na javnu raspravu, a prijedlozi, inicijative i primjedbe naših građana morali bi se raspraviti u skladu sa strukom i sa zakonom te obrazložiti jesu li su one primjerene ili ne. Nakon toga bi se trebao usvojiti prijedlog prostornog plana, koji bi se morao usaglasiti, prije samog izglasavanja, sa prostornim planom šire zajednice, točnije HNŽ. Dakle, ova mala procedura apsolutno nije poštovana u Mostaru i to nas i dovodi ovdje“, kazao je Kodro okupljenim medijima.  

„Potencijalno“ ostaju bez kuća i zemljišta

Kako kaže, građani se redovno obraćaju Gradu, a oni isto tako redovno ne odgovaraju na njihove primjedbe, obraćanje, prijedloge za sastanke.

„Građani Pijesci i Gubavice izgradili su jednu peticiju, vrlo brzu, a prikupili smo 170 potpisa te smo ih, uz pismo s opširnim obrazloženjem, uputili gradonačelniku, predsjedniku vijeća i vjećnicima, međutim, nikada nismo dobili odgovor, iako je poslano ispred MZ Buna. Izvjesne komunikacije postoje, ali u smislu da se okupe neformalne grupe te se sastanu sa predsjednikom vijeća ili gradonačelnikom, kada u suštini dobijemo obećanja koja su nesuvisla. Gradonačelnik nama pokušava objasniti problematiku Prostornog plana uz riječi da se neće graditi na čitavom prostoru, odnosno, to su 'potencijalne lokacije', a sam Prostorni plan predstavlja strateški i najvažniji dokument grada te se tu ne može govoriti 'potencijalno'“, objasnio je Kodro.

Na osnovu tog Prostornog plana, investitori dobivaju dozvole sa zakonskom snagom. U osnovi, to je temeljni zakonski dokument i, kako kaže Kodro, u zakonskom dokumentu ne može se govoriti o potencijalnom.

Koliko su naselja zapravo ugrožena?

Od svih sedam naselja, svako je specifično, pa je tako i ugroženo, a cijela priča se pokušava odvesti u drugom pravcu, izvan struke i zakona, potpuno nemuštim objašnjenjima, koja nemaju nikakvu logičku, pravnu ili stručnu sadržinu.

„Na primjer, Gubavica i Pijesci su ugroženi jer je to poljoprivredno zemljište koje je Grad Mostar samovoljno stavio u prostorni plan ne pitajući nikoga, pa ni nadležno ministarstvo, a iznad svega građane. Oni stalno izdaju nove dozvole, to su veliki projekti i potrebne su im pripreme. Na granici između Gubavice i Pijesaka, čovjek je kupio i uništio 300 duluma šume do sada, pa je kupio privatno zemljište i sada opet radi. Dakle, to je druga agro zona i na koji način je on dobio prenamjenu tog zemljišta u građevinsko, ko mu je dao i je li uopće, to je pitanje, jer kada sam to pitanje postavio u Zavodu za zemljište HNK, dobio sam odgovor da on još nije ni dobio dozvolu“, pojasnio je Kodro, uz naglasak da i sam gradonačelnik Kordić govori da su „prostorne markice“ velike i da uistinu nije u redu da se 300-500 duluma problematičnih solara postavlja ispred kuća.

„Dakle, svjesni su da ovaj prostorni plan nije urađen prema struci i zakonu, a i dalje izdaju dozvole. Kako je bilo moguće donijeti prostorni plan bez građana, osnovno je pitanje“, naglasio je Kodro.

Na Planinici ljudima onemogućen prilaz privatnim zemljištima

„Mi trebamo tražiti proglašavanje ništavnim ovog prostornog plana, na osnovu kojeg i idu sve dozvole. Nismo protiv toga, ima prostora koji ne smeta nikome, međutim, ono što je sad ucrtano je neprihvatljivo. Njihov plan ide preko puteva koje smo mi našim novcem platili, preko obradivih dolaca, taj plan siječe put za medijske repetitore, dovod za pojilišta i izvor. Tražimo da se provede procedura za novi Prostorni plan koji bi uvažio i našu i državnu imovinu, kao i ekologiju“, rekla je Zdenka Krešić.

Kako objašnjava, želje građana idu u smjeru da se naprave javne rasprave, studije energetske učinkovitosti i ekološke zaštite, kao i zaštite privatne sredine.

„Mi smo posebno osjetljivi jer smo manje više svi iz Bihovića ili Cima, već 60 godina je rudnik uništio ta dva naselja, preko 70 kuća su radi viših interesa izbrisani s lica zemlje i sada, tim istim ljudima koji imaju čukundedovinu na Planinici, zabranjuju pristup. Imali smo razgovor sa gradonačelnikom, obećao je vidjeti šta se može uraditi, mi smo kategorični u tome da imamo javnu raspravu sa strukom i politikom grada te da se radi izmjena i dopuna Prostornog plana, koji je i napravljen bez ikakve javne rasprave“, izjavila je Krešić.

U Miljkovićima više od 80 posto područja predviđeno za solare

Mario Ćosić je ispred grupe građana „Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru“ najavio da su za naredno razdoblje planirane tužbe, a sve s jednim ciljem – rušenje postojećeg Prostornog plana Grada Mostara.

„Ono što želimo postići na potencijalnim sastancima s gradonačelnikom jeste pronalazak zajedničkog jezika između Grada i građana, kako da se postojeći problem smanji i riješi i uopće dobijanje mogućnosti ukazivanja na probleme. Postojala su obećanja, ali nije ništa ispoštovano, a mi u narednom periodu planiramo podnijeti tužbe. Gradski mostarski Prostorni plan zakonom se mora usuglasiti sa višim nivoom – kantonalnim. Sada je u proceduri izrada kantonalnog prostornog plana, što nam govori da oni idu obrnutim redoslijedom. Grad Mostar je podnio zahtjev za usuglašavanje sa kantonalnim, što znači da i to ide protiv zakona, a sve ukupno prolazi ispod radara“, kazao je Ćosić.

Ipak, u ovom slučaju, za građane sedam mostarskih naselja sve to predstavlja temelj za tužbu, a budući da zajednički jezik po svemu sudeći nije moguće pronaći, sve se i kreće u tom smjeru.

„Želimo da se donese novi Prostorni plan, koji će biti usuglašen sa studijom, kojeg je Grad Mostar platio našim novcem, a kojeg se na kraju ne pridržava. Tužba ide na adresu gradonačelnika Marija Kordića, kao nositelja Prostornog plana, Salema Marića, dakle, Gradske uprave i Gradskog vijeća“, zaključio je Ćosić.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.