GOSPODARSKI RAZVOJ Kako žive Hrvati u Žepču

Iznimno dobra prometna povezanost, otvaranje poslovnih zona, općina kao servis građana i poduzetnika – sve je to znatno pridonijelo ubrzanom gospodarskom razvoju općine Žepče. Ipak, i iz tog kraja, osobito iz ruralnih područja, mladi masovno odlaze. Kako se s tim problemom nose žepački Hrvati provjerio je Božo Vodopija.

Od 12 općina u Zeničko-dobojskoj županiji samo su dvije s većinskim hrvatskim stanovništvom – Usora i Žepče. U Žepču, od tridesetak tisuća stanovnika gotovo 60 posto je Hrvata. Četiri stotine branitelja, pripadnika HVO-a, utkalo je svoje živote u slobodu žepačkog kraja. A danas se baš općina Žepče, u Federaciji BiH, ističe kao primjer međunacionalnog sklada i suživota. Od prijeratne nerazvijene općine, uz sve ljudske i materijalne tragedije koje je ostavio rat, Žepče je u posljednja dva desetljeća postalo prepoznatljivo kao jedna od najpoželjnijih investicijskih lokacija, piše HRT-ov Glas Hrvatske.

– Sve svoje ljudske resurse, sve svoje bogatstvo u zemljištu, u samom položaju, iskoristili smo za razvoj privatnog poduzetništva. Ono čime se ljudi danas bave u Žepču je najviše tekstilna industrija, drvna, prijevoz, trgovina i metalna industrija – kaže općinski načelnik Mato Zovko.

Iznimno važnu ulogu u opstanku, kroz obrazovanje potrebnih kadrova, ali i odgoj mladih, imala je izgradnja Katoličkoga školskog centra Don Bosco. Salezijanci su u Žepče došli odmah nakon rata 1995. godine te otvorili Tehničko-obrtničku školu, a godinu dana kasnije i gimnaziju. Danas se u centru obrazuje 373 učenika.

– Ono što je nama baš na ponos je tehničko-obrtnička škola. Don Boscu je to oduvijek bilo na srcu i u toj školi imamo smjerove mehatroničara, elektrotehničare i različita zanatska zanimanja – objašnjava voditelj Centra za mlade don Branko Bendra.

Investitorima su takva zanimanja iznimno važna. Jedan od onih koji u žepačkom kraju vidi potencijal je Miodrag Milardić, koji je uz poslove iz trgovine, investirao i u izgradnju doma za starije i nemoćne osobe za više od 180 korisnika, uz sve potrebne sadržaje te hotel: – Mi smo dom otvorili tek prije dva mjeseca i u tu još nije neka velika popunjenost, ali očekujemo osim naše općine i županije i korisnike iz čitave BiH, čak i iz RH. Odavde puno naroda radi u dijaspori, neki su zaradili mirovine, a već smo imali upite nekih iz Njemačke, Švedske, Australije itd.

Stariji će, dakle, doći, ali je problem što mladi odlaze. I to najviše iz okolnih sela. Potvrđuje to i Anto Tomas u Ljubatovićima, koji tamo kani pokrenuti OPG za proizvodnju voćnih rakija od kruške viljamovke, dunje, jabuke i grožđa koje uzgaja: – Mlađi naraštaj to ne zanima, to odlazi van sve, na tom se završava. A ovdje se nudi štošta, uz rad i trud, sve uspijeva. Ako radiš imaš, ako ne radiš nemaš, kao i sve ostalo…

– Taj problem treba prije svega rješavati država. Nije samo problem u BiH, nego i u cijeloj regiji, a mi svojim mnogim mjerama, poput poticaja za samozapošljavanje, za stambenu izgradnju, za stipendiranje studenata i mnogim drugim projektima koje radimo za mlade, nastojimo što više ublažiti odlazak mladih i to nam je jedan od najvećih problema – govori načelnik Zovko.

O mladima promišljaju i u najvećem i najstarijem hrvatskom kulturnom društvu HKD-u Napredak: – Napredak je jedan od elemenata kulturne scene kod nas u Žepču. Djelatnost mu se sastoji u organiziranju raznoraznih tribina, poticanju djelovanja kulture u studenata, srednjoškolaca i stipendiranju studenata – ističe predsjednik žepačke podružnice Nikola Borovac.

Perspektiva ipak ovisi o rješavanju otvorenih političkih prijepora: – Nama je najvažnije da postignemo jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH, pogotovo u Federaciji BiH. Onda je to pretpostavka za sve ostale aktivnosti. Netko će kazati: hajdemo mi pričati o gospodarstvu, o ostalim tremama životnim, ali tek kad riješimo nacionalno pitanje, jer kad nije mir u kući teško je pričati o nekakvim ozbiljnim temama – zaključuje ministar prostornoga uređenja Federacije BiH Josip Martić.

Valjda će blizina auto-ceste i željezničke pruge ipak više privlačiti investitore i omogućiti gospodarski razvitak, a ne biti smjerokaz za odlazak.