Gdje su nestali birači u Hercegovini? Ljubuškom fali preko 5.000 glasača, a Širokom Brijegu skoro 4.000

Ravno je prije četiri godine bilježilo gotovo 80 posto izlaznosti, Ljubuški približno dvije trećine, a Široki Brijeg i Čitluk više od 60 posto. Na ovogodišnjim općim izborima sva četiri mjesta pala su ispod 46 posto. Usporedba službenih podataka pokazuje da je upravo u dijelu sredina s visokom izlaznošću 2022. zabilježen najizraženiji pad sudjelovanja 2026. godine.

Analiza Hercegovina.info obuhvaća svih 13 gradova i općina Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije te Livno, Tomislavgrad i Kupres. Uspoređeni su obrađeni važeći i nevažeći listići za Predsjedništvo BiH na redovnim biračkim mjestima te njihov udio u broju registriranih birača, koji službeni portali prikazuju kao izlaznost.

U tih 16 gradova i općina broj listića smanjen je sa 166.909 na 136.061. To je 30.848 listića manje, odnosno pad od 18,48 posto. Istodobno je broj registriranih birača u uspoređenoj kategoriji povećan s 314.639 na 320.433, odnosno za 1,84 posto.

Zajednička izlaznost tako je pala s 53,05 na 42,46 posto. Riječ je o postotku izračunatom iz ukupnog broja listića i registriranih birača u promatranim mjestima, a ne o jednostavnom prosjeku njihovih pojedinačnih postotaka.

Najveći pad bilježi Ravno. Ondje je 2022. obrađeno 1.134 listića uz 1.428 registriranih birača, što je davalo izlaznost od 79,41 posto. Četiri godine poslije registrirano je 1.440 birača, ali obrađena su 533 listića, uz objavljeni postotak od 37,01 posto.

Broj registriranih birača povećan je za samo 12, dok je broj listića manji za 601. To znači da je broj listića više nego prepolovljen, uz relativni pad od 53 posto. Razlika u izlaznosti iznosi 42,40 postotnih bodova, što je uvjerljivo najveći pad među promatranim mjestima.

Ljubuški se izdvaja kombinacijom velike promjene postotka i velikog smanjenja broja listića. S 14.924 listića i 66,63 posto izlaznosti 2022. pao je na 9.732 listića i 41,77 posto 2026. godine. Riječ je o 5.192 listića manje, odnosno smanjenju od 34,79 posto. Broj registriranih birača pritom je porastao s 22.399 na 23.298.

Sličan smjer, uz blaži intenzitet, vidljiv je u Širokom Brijegu i Čitluku. U Širokom je broj listića smanjen za 3.883, odnosno 27,18 posto, a izlaznost sa 60,62 na 43,04 posto. Čitluk je pao sa 62,24 na 45,27 posto, uz 2.244 listića manje, odnosno smanjenje od 25,84 posto. U oba mjesta povećan je broj registriranih birača.

Ravno, Ljubuški, Široki Brijeg i Čitluk zajedno imaju 11.920 listića manje nego 2022. To predstavlja gotovo 39 posto ukupnog smanjenja u svih 16 promatranih gradova i općina.

Veliki padovi zabilježeni su i u Neumu te Prozoru-Rami, iako je njihova početna izlaznost bila niža. Neum je pao s 59,81 na 41,60 posto, uz 621 listić manje. U Prozoru-Rami postotak je smanjen s 51,32 na 35,44 posto, a broj listića s 5.914 na 4.164. Relativno smanjenje broja listića ondje iznosi 29,59 posto.

Mostar ima najveće apsolutno smanjenje. Broj listića pao je s 50.810 na 43.443, odnosno za 7.367 ili 14,50 posto. Budući da je riječ o najvećem biračkom tijelu u ovoj analizi, Mostar snažno utječe na ukupan rezultat, iako je njegov pad izlaznosti od 8,27 postotnih bodova manji nego u nizu drugih mjesta.

U Zapadnohercegovačkoj županiji broj listića smanjen je s 41.855 na 31.154. To je 10.701 listić manje, odnosno pad od 25,57 posto. Zajednička izlaznost pala je s 56,66 na 40,56 posto, dok je broj registriranih birača porastao sa 73.876 na 76.815.

Najveći dio smanjenja u toj županiji dolazi iz Ljubuškog i Širokog Brijega, koji zajedno imaju 9.075 listića manje. Posušje bilježi smanjenje za 1.179, a Grude za 447 listića. Grude imaju znatno blaži pad postotka, ali su i 2022. imale razmjerno nisku izlaznost, od 42,53 posto.

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji broj listića smanjen je sa 105.512 na 86.852, odnosno za 18.660 ili 17,69 posto. Zajednička izlaznost pala je s 55,20 na 44,81 posto. Iza županijskog rezultata stoje vrlo različita kretanja, od pada od 42,40 postotnih bodova u Ravnom do 7,30 bodova u Stocu.

Stolac je s 59,07 posto zadržao najvišu izlaznost među 16 promatranih mjesta, premda je i ondje zabilježen pad u odnosu na 66,37 posto iz 2022. Konjic i Jablanica također su ostali iznad 50 posto, uz smanjenje broja listića za 2.090, odnosno 845.

Livno, Tomislavgrad i Kupres pokazuju drukčiju sliku. Ondje su padovi postotka manji, ali je i početna izlaznost bila niža. Livno je s 37,89 palo na 33,17 posto, Kupres s 39,44 na 37,22 posto, a Tomislavgrad s 41,47 na 40,33 posto. Tomislavgrad tako ima najmanji pad izlaznosti među promatranim mjestima, od 1,14 postotnih bodova.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.