Fra Iko Skoko: Ljudi na ovim prostorima su siromašni, ali imaju duha
Zbog čega je Božić najradosniji kršćanski blagdan, a Uskrs najveći?
- Mi, kršćani, imamo više blagdana i više svetkovina, međutim, među najznačajnije ubrajamo Božić, kada slavimo Kristovo rođenje, i Uskrs. Kada kažemo Uskrs, moramo spojiti tri dana koje zovemo vazmeno trodnevlje, a koje znači ''muka, smrt i uskrsnuće Kristovo'', što je za nas veoma važno. U prvom tisućljeću više se slavio Vazam ili Uskrs, međutim, drugo tisućljeće je više postalo tjelesno i to je kulturološki uzrok da Božić dobiva veću čar, vanjska, takoreći, slavlja, ali i vrijeme okupljanja obitelji, više pjesama božićnih, radosnijih. Međutim, Uskrs je važniji jer je on više unutarnji blagdan, koji govori o muci, smrti, ostavljenosti Kristovoj od svih, razapinjanju, umiranju, pokopu, a onda uskrsnuću kao vrhuncu svega toga. Uskrsnuće nam je važno, jer govori o cilju našeg života zajedničkog s Bogom, a u životu je, možda, najvažnije imati cilj.
Uskrsu prethodi korizmeno, četrdesetodnevno razdoblje. Koliko je danas čovjek spreman na žrtvu, na odricanje?
- Svi naši veliki blagdani, kao i u životu, imaju fazu pripreme. Božić ima fazu pripreme adventa, odnosno došašća, a Uskrs korizmu, koja u sebi ima tri dimenzije. Jedna je post ili pokora, druga je molitva, a treća milostinja i pomoć drugima. Stoga, sve tri dimenzije bi trebale biti zastupljene, kako post tako i djela ljubavi i molitva, što se nekad, možda, zaboravlja. Međutim, možemo biti zadovoljni, pogotovo s običnim vjernicima koji sudjeluju u pomoći, osobito za Božić i Uskrs, onima koji nemaju dovoljno za život.
Spremni pomoći
Začetnik ste ideje izgradnje Studentskog centra za siromašne studente i narodne kuhinje, projekta znanog kao Dompes, koji skoro u cijelosti počiva na donacijama. Koliko smo danas spremni pomoći drugima i drugačijima?
- Toj inicijativi i akciji su se stvarno ljudi odazvali. Poslao sam 30.000 pisama i 100.000 fotografija na adrese širom svijeta. Naš čovjek ima dvije dimenzije: želi da mu se pomogne i hoće pomoći. U ratu smo imali situaciju da su ljudi znali doći po pomoć iako im, možda, nije bila potrebna. I, jasno, postavljalo se pitanje ''zašto dolazi kada mu ne treba''. Međutim, nije to samo potreba kruha kao kruha nego potreba da ti pripadaš nekome i da neko misli na tebe. Naši ljudi su siromašni na cijelom našem prostoru, u našoj državi, ali imaju duha, i to treba njegovati i čuvati, jer smo po tome prepoznatljivi.
Svima nama u današnjem vremenu treba najviše mira
Koje bi bile Vaše poruke vjernicima za Uskrs, ali i svim drugim ljudima?
- Meni su najdraže dvije poruke uskrslog Isusa, prva je ona koju je uputio ženama: „Ne bojte se." Možda u ovom vremenu u kojem živimo, vremenu ratova, neizvjesnosti, sukoba i neimaštine mora negdje čovjek pronaći i čuti tu poruku uskrslog Krista unatoč svemu. Jer ima tisuću razloga da se čovjek bori. Ako se prepusti strahu, čovjek se zatvara, upada u depresiju i gubi tlo pod nogama.
Druga poruka uskrslog Isusa, meni isto draga, a koju je uputio svojim apostolima, preplašenima i zatvorenima u jednoj prostoriji i koji su bili izgubili sve svoje nade nakon njegovog mučenja, muke, razapinjanja na križ i ukopa: „Mir vama!". Jer možda nam najviše treba mira u današnjem vremenu, svima nama. Mislim da iz tog mira svima može izaći nova nada, bolji život i suživot.