FEDERALNA MINISTRICA OKOLIŠA "Vlast se nije pokazala uspješnom u rješavanju problema zagađenja Neretve"

Povodom posljednjih onečišćenja gornjeg toka Neretve, koje se u javnosti dovodi u vezu s izgradnjom hidroelektrane Ulog, oglasili su se federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.

"Priča o izgradnji Hidroelektrane Ulog pokrenuta je 2009. godine. Od tada do danas, svaka bojazan za rijeku Neretvu, uključujući i najcrnje scenarije, je opravdana. Vlast niti na jednom nivou, od HNŽ, preko oba entiteta, do državnog nivoa, nije se pokazala poduzetnom ili uspješnom u nastojanju da riješi ovaj problem.

Republika Srpska krši svoje zakone

Posljednje onečišćenje rijeke Neretve u njenom gornjem toku, koje se u javnosti dovodi u vezu s izgradnjom spomenute hidroelektrane, prema prvim procjenama predstavlja zagađenje muljem koji utječe na izumiranje autohtonih ribljih vrsta. Procjena štete još nije izvršena i ne možemo pretpostaviti što će još biti uništeno ili oštećeno, ali sigurno je da će biti promjena u biodiverzitetu rijeke.

Činjenica je da se HE Ulog gradi na području Republike Srpske, no, bez obzira na to, Republika Srpska je prema vlastitom zakonodavstvu morala pribaviti mišljenje resornih institucija iz Federacije s obzirom na to da je Federacija ta koja će u najvećoj mjeri osjećati posljedice izgradnje ove hidroelektrane i njenog rada. Kako to nikad nije urađeno, evidentno je da je Republika Srpska prekršila i vlastite zakone.

Također, i međunarodne konvencije su na strani boraca za zaštitu Neretve. Upravo danas smo dobili Izvještaj Ureda Stalnog vijeća Bernske konvencije u kojem se izražava žaljenje što je izgradnja brane nastavljena i što nije obustavljena u skladu s njihovom preporukom iz 2022. Ovaj problem ima podlogu za pravni lijek, a uzimajući u obzir da su resorna ministarstva u Vladi Federacije BiH iscrpila sve mogućnosti koje su u skladu s našim nadležnostima, uputit ćemo na Vladu Federacije BiH prijedlog Inicijative prema Parlamentarnoj Skupštini BiH za rješavanje predmetnog pitanja HE Ulog, ali i drugih sličnih slučajeva. Također, ministrica Pozder je u skladu sa zakonskim mogućnostima uputila dopis kojim traži hitan inspekcijski nadzor od strane Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske.

Što se događa s Neretvom zbog gradnje HE Ulog

Uslijed intenziviranja radova na izgradnji hidroelektrane (HE Ulog), kod istoimenog mjesta u općini Kalinovik, mještani i ribari izvještavaju o pomoru ribe i zagađenju rijeke Neretve. Dio toka rijeke kod mjesta Ulog pokazuje vidljive znakove zagađenja, što je utvrđeno i od strane predstavnika Centra za životnu sredinu.

„Nekoliko zadnjih tjedana stanje Neretve je katastrofalno. Ovo sve liči na jednu ekološku katastrofu. Voda je totalno bijela i zagađena, ne znamo da li su u pitanju neki aditivi ili nešto drugo, ali je izvjesno da sve dolazi sa gradilišta HE Ulog. Događa se pomor ribe u vodi, a ostali živi svijet strada i u vodi i oko vode. Vidno je da ribe iskaču iz vode usljed nedostatka kisika. Posljedice ovog zagađenja sigurno se mogu osjetiti i mnogo kilometara nizvodno, prema Bjelimićima i Glavatičevu. Potrebna je hitna reakcija i izlazak inspekcije na teren da bi se spriječila ova katastrofa. Dopis inspekciji smo danas poslali, nadamo se da će odmah reagirati“, izjavio je Vladimir Topić, koordinator kampanje Sačuvajmo plavo srce Europe iz Centra za životnu sredinu.

Gornji tok rijeke Neretve, uzvodno od gradilišta hidroelektrane Ulog, je visokovrijedno prirodno područje za koje je Centar za životnu sredinu pokrenuo proces zaštite, s ciljem da bude proglašeno zaštićenim prirodnim staništem. Proces se trenutno vodi kod Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS.

Tijekom istraživanja provedenih na rijeci Neretvi, otkriveno je preko 1300 vrsta, uključujući 24 nove vrste za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za znanstvenike. Analize vode ukazuju na izuzetnu čistoću, svrstavajući je u I. kategoriju kvalitete, a ovaj dio toka Neretve je stanište brojnih endemskih vrsta poput jadranske potočne pastrmke i bjelonogog primorskog raka.