Federalna jedinica-spas od hegemonije

Federalna jedinica-spas od hegemonije
Ako je propala Republika, može li nastati federalna jedinica? Pitanja su to koja su otvorena i ove 2011. godine kao i prije 18 godina kada je u Grudama utemeljena Hrvatska Republika Herceg Bosna. Jesu li današnje okolnosti bitno drukčije od onih koje su 90-ih dovele do propasti Herceg Bosne.

Piše: Miroslav Vasilj, Večernji list

Izuzimajući rat, nekoliko je ključnih. Prije svega razlika u odnosu Zagreb - Mostar. Hrvati u BiH odrekli su se 1994. godine onoga za što je na tisuće ljudi dalo svoje živote, i to zbog interesa Zagreba.

Jednim potpisom ugašena je Herceg Bosna. Zagreb kasnije gotovo da nije ni reagirao kada su Washingtonski, a kasnije Daytonski sporazum brutalno kršeni na štetu najmalobrojnijeg naroda. Danas Mostar igra pametniju igru. Došlo je do svojevrsne autonomizacije hrvatske politike u BiH. Zagreb da, ali na partnerskim osnovama. I Zagrebu to odgovara. Dakle jedna negativna okolnost danas je posve otklonjena i ne stoji na putu osnivanja hrvatske federalne jedinice u sklopu međunarodno priznatih granica. Druga okolnost koja je u značajnoj mjeri dovela do propasti Republike su interesi dijela tadašnje međunarodne politike. Dio međunarodne zajednice se i danas protivi osnivanju bilo kakvoga entiteta ili samostalne države Bošnjaka-muslimana, pa samim time i Hrvata. Zbog toga često zažmire kada u Federaciji Bošnjaci sustavno preglasavaju Hrvate. Riječ je o ključnoj prepreci za osnivanje hrvatske federalne jedinice, a za njezino eventualno otklanjanje trebat će više ulagati u lobiranje.
Široki savez

Okolnost zvana hrvatsko političko vodstvo u BiH samo je donekle promijenjena.

Ono ratno bilo je odlučno, ali očigledno sudeći prema rezultatima u velikom dijelu i nedoraslo. Nedonošenje ustava Herceg Bosne, formiranje Sabora u kojem je sudjelovala samo jedna stranka, neprocesuiranje ratnih zločina i kriminala, te nepostojanje hrabrosti da se odupre štetnim naputcima iz Zagreba - samo su neke od negativnih osobina tadašnje hrvatske politike, koje su ubrzale krah Republike. A današnja hrvatska politika? Vrijeme jedne stranke je gotovo. Na hrvatskoj stranačkoj sceni vlada pluralizam - pomalo i kaos. No mogu li Dragan Čović i Božo Ljubić s HNS-om uraditi ono što nije uspjelo generaciji iz 90-ih. Današnja hrvatska politička elita puna je propusta, slabosti, nesnalaženja... Uostalom sami su pogasili medije i institucije kulture i znanosti koje bi trebale biti embrij hrvatske federalne jedinice. Pa ipak postoji nešto što se do sada nije događalo. Odbili su fotelje. Rekli su ne hegemonističkoj politici Zlatka Lagumdžije, čime su stvorili široki savez sa svim slojevima društva na većinskim hrvatskim područjima, kakav gotovo nije imao niti Mate Boban. I još važnije - u prvom članku sporazuma između dvije najjače hrvatske stranke eksplicite stoji zalaganje za hrvatsku federalnu jedinicu. Takve politike do sada nije bilo.
Platformski protuučinak

Još jedna okolnost utječe na (ne)mogućnost osnivanja hrvatske federalne jedinice u BiH - bošnjačka politička elita. Ratna generacija prevođena Alijom Izetbegovićem, kao i današnja predvođena Zlatkom Lagumdžijom i Bakirom Izetbegovićem ima gotovo identične ciljeve - gdje god je moguće uvesti politiku jedan čovjek - jedan glas.

U RS-u takva politika ne uspijeva, no zato uspijeva kod Hrvata. Politika držanja Hrvata u zajedničkom entitetu, koji je suštinski bošnjački, u kojem se odluke donose preglasavanjem u institucijama, u kojem se ne poštuje biračka volja jednoga cijeloga naroda, u svom najgorem obliku izašla je na vidjelo upravo u ovim trenutcima. Bošnjačka politička elita pretočena u SDP i SDA danas je glede hrvatskoga pitanja radikalnija nego 90-ih te je jedna od prepreka osnivanju hrvatske federalne jedinice, ali ne i ključna.

No s druge strane takva politika izaziva i protuučinak. Ona kod Hrvata, ali i u Europi, jača svijest da je osnivanje hrvatske federalne jedinice spas od hegemonije. Od četiri nabrojane okolnosti samo je jedna pozitivno promijenjena, a to je prekid ovisnosti o Zagrebu. Hrvatsko političko vodstvo doživjelo je u odnosu na devedesete generacijsku smjenu, ali su donekle ostale i stare boljke. Nenaklonjenost međunarodne zajednice i radikalna bošnjačka politička elita su ostale kao dvije prepreke.

Pa ipak, unatoč preprekama, i nekadašnji najžešći protivnici Herceg Bosne među Hrvatima, zbog današnje politike dijela političkog Sarajeva vide zašto je ona bila nužnost - upravo da se ne bi događalo ono što se danas Hrvatima događa u BiH. Duh Herceg Bosne nikada nije bio prisutniji kao ove 2011. godine.