EU prihvatila novi pristup prema Bosni i Hercegovini

Europska unija, Hrvatska, Europska unija, Hrvati u BIH, Europska unija, Hrvatska, referendum, Europska unija, Europska unija, BIH, Hrvatska, Europska unija, lobiranje, BIH, Europska unija, BIH, Hrvatska, Europska unija, Europska unija, soros, Davor Ivo Stier, Europska unija, BIH, Europska unija, sastanak, BIH, Europska unija, BIH, Europska unija, šansa, BIH, Europska unija, istraživanje, Hrvati, Srbi, Bošnjaci, parkirne kazne, belgija, brisel, Hrvati, Njemačka, Europski parlament u Briselu, Andrej Plenković, BIH, europski fondovi, pomoć, Hrvatska, Sejdić i Finci, Europska unija, BIH, BIH, Europska unija, anketa, Europska unija, BIH, Politika, Peter Sorensen, EU i BiH, Europska unija,  Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Europska unija, BIH, BIH, Europska unija, BIH, Europska unija, Dubravka Šuica, BIH, Europska unija, Paneuropska unija , Europski parlament , Hrvati u BIH, Dubravka Šuica, BIH, Europski parlament , EU i BiH,  Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Europski parlament u Brisel
...a zauzvrat će joj biti odmrznuto stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju

Zemlje članice Europske unije prihvatile su u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu novi pristup prema Bosni i Hercegovini, koji će joj omogućiti odmrzavanje integracijskog procesa nakon što se vodstvo zemlje obveže na provedbu potrebnih reformi.

»Vijeće se složilo oko novog pristupa prema Bosni i Hercegovini na njezinu putu prema pristupanju Europskoj uniji, tijekom kojeg će svi uvjeti morati biti ispunjeni, uključujujući provedbu odluke Sejdić-Finci«, kaže se u zaključcima Vijeća za opće poslove, koje okuplja ministre vanjskih poslova zemalja članica.

O novom pristupu se počelo govoriti još proljetos kada je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić iznijela takvu inicijativu, a nakon toga su to isto tražile Njemačka i Velika Britanija i sada je to stajalište cijele Unije.

Europska unija je promijenila redoslijed poteza koje Bosna i Hercegovina treba učiniti da bi se pomaknula s mjesta i krenula putem europskih integracija.

Prema novom pristupu od nove vlade u BiH se traži da se pisano obveže na reforme potrebne za pokretanje europskog integracijskog procesa, a zauzvrat će joj biti odmrznuto stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Do sada je preduvjet za stupanje na snagu toga sporazuma bila provedba odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, to jest da se i pripadnicima nacionalnih manjina osigura pravo na izbor za članove predsjedništva BiH.

»Čim se o preuzimanju obveza u pisanom obliku postigne dogovor na predsjedništvu BH i kada ga potpišu politički čelnici BiH te podupre parlament BiH, Vijeće će odlučiti o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju«, kaže se u zakljčucima.

Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i povjerenik za pregovore o proširenju Johannes Hahn zaduženi su da redovito podnose izvješće o tome kako BiH ispunjava preuzete obveze.

Provedba reformi bit će od ključne važnosti za vjerodostojno podnošenje aplikacije za članstvo. »Kada Vijeće od Komisije bude zatražilo mišljenje o zahtjevu za članstvo, Vijeće će od nje tražiti da posebnu pozornost posveti provedbi odluke Sejdić-Finci«, dodaje se u zaključcima.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je da bi odluka o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je zamrznut zbog neprovođenja odluke Sejdić-Finci, mogla biti donesena već u siječnju, ako u BiH do tada obave to što se od njih sada traži.

Na pitanje očekuje li sada da BiH potpiše dodatni protokol na svoj SSP kako bi se u obzir uzelo članstvo Hrvatske u EU-u, ministrica Pusić je rekla da bi se to trebalo riješiti sljedeće godine.
»To je nešto što sljedeće godine moramo riješiti«, rekla je Pusić.

Nakon što je Hrvatska ušla u EU-u, 1. srpnja 2013. automatski je istupila iz Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA). Zemlje jugoistočne Europe koje su ostale u CEFTA-i trebaju potpisati protokole na svoje SSP-e kako bi se u obzir uzela nova činjenica, to jest ulazak Hrvatske u EU.

Europska unija pri tome ustraje na načelu zadržavanja tradicionalnog opsega trgovine, a Bosna i Hercegovina jedina odbija prihvatiti to načelo i dalje ustraje na tome da želi štititi svoju proizvodnju uvođenjem viših carinskih stopa za hrvatske proizvode.

Hina