DRVOCID Subotom je nestala stara murva s kampusa Sveučilišta u Mostaru

Mostar sveučilište,SUM Mostar,murva,stablo,posječeno

Kampus Sveučilišta u Mostaru, a pogotov njegov sportski dio, tzv. Vojničko igralište jedno je od najomiljenijh gradskih šetališta i mjesta za tjelovježbu.

Stariji građani i roditelji s djecom vole zelenilo i hladovinu stabala, mlađi vole dobro uređeno igralište i teretanu na otvorenom.

Portalu Hercegovina.info javio se građanin čiji su podaci poznati redakciji s porukom kako je šokiran prizorom koji je zatekao u subotu, pilanje zdravog 30 godina starog stabla murve ili duda ispred Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike u Mostaru.

Mostar sveučilište,SUM Mostar,murva,stablo,posječeno
Stablo murve prije pilanja

Informaciju o sječi objavio je i aktivistički facebook portal Žućo BiH a upit o razlozima, nadležnostima i dozvolama za takav zahvat poslali smo na adresu Sveučilišta u Mostaru i Fakulteta ispred kojeg je odstranjeno navedeno stablo.

Dekanica Fakulteta strojarsva, računarstva i elektrotehnike, Davorka Šaravanja na naš upit je odgovorila kako je dovedena pred izbor između hladovine koju je nudila krošnja ovoga duda ili prljavštine koju studenti i zaposlenici unose na obući u zgradu fakulteta.

"Studenti i djelatnici su se godinama žalili na prljavštinu. Sentimentalno sam vezana za to stablo, dijete sam fakulteta i bivša studentica, ali bilo je previše žalbi i mi smo na preporuku JP Parkovi posijekli to stablo s mišlju da ćemo zajedno s studentima nešto posaditi u znak sjećanja na ovaj dud. Napravili smo to iz razloga što se prljavština unosi u zgradu, imamo problema kad se prolazi onuda, lijepe se podovi i čistačicama to pravi velik problem".

Mostar sveučilište,SUM Mostar,murva,stablo,posječeno
snimio čitatelj

Dekanicu smo podsjetili kako se građani najviše žale na činjenicu da je ovaj zahvat urađen u subotu, na dan kada Javno poduzeće Parkovi ne radi. 

Dekanica Šaravanja objašnjava kako je to bila praktična odluka. "Zašto subota? Da ne bi došlo do oštećenja, da ne bi došlo do neke nesreće, auti su tamo parkirani, subotom radimo ali manje je studenata. Mi smo angažirali nekoga sa strane da to odradi jer nam je tako bilo jeftinije i jednostavnije. Iz JP Parkovi su nam dolazili prije pola godine pregledati stabla i dali svoje preporuke po kojima smo se ravnali".

Na kraju razgovora najavila je i neke nove radne akcije sa studentima. 

"U dvorištu iza zgrade prema stadionu Zrinjskog imamo namjeru u organizaciji sa Studentskim zborom napraviti radnu akciju i posaditi neka nova stabla", zaključila je. 

Od izvora u Gradu Mostaru saznajemo kako je nedavno smijenjeni direktor JP Parkovi Miroslav Grubišić tražio da se posijeku sva stabla murve i maklure jer "prljaju sveučilište", međutim, njegove zahtjeve struka nije uvažila.

Dud u svijetu

Murva ima bogatu povijest u prehrani i tradicionalnoj medicini. Na našim prostorima često je bila korištena i uzgajana zbog industrije svile, budući da se dudov svilac hrani listom bijelog duda. No, murva nije samo ukusna poslastica već i izvor ljekovitih svojstava. Plod bijelog duda koristi se u liječenju anemije, dijabetesa, opće slabosti, slabokrvnosti, opstipacije i probavnih smetnji. Također, plodovi murve imaju antikancerogeno djelovanje te pružaju protuupalne učinke na ljudski organizam.

Ističe se po iznimnoj raznolikosti nutritivnih sastojaka koje sadrži. Ova voćka bogata je masnim i aminokiselinama, vitaminima C, E i K, te mineralima poput magnezija, kalcija, fosfora i kalija. Također, murva sadrži bioaktivne komponente kao što su antocijani, flavonoidi, klorogenična kiselina te polisaharidi. 

Plodovi murve mogu se konzumirati svježi i osušeni, a mogu se pripremati i na razne druge načine poput džemova, marmelada, sokova, octa te čak i u kozmetičkim proizvodima. 

Kilogram svježeg ploda murve u Europskoj uniji košta oko 25 eura po kilogramu, dok se sušeni teško može naći za manje od 50 eura po kilogramu.  

Mostar sveučilište,SUM Mostar,murva,stablo,posječeno
200 g sušenog ploda murve preko 10 eura, kilogram preko 50 eura

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.