Dragan Čović jedini politički lider u BiH koje je pod istragom šest godina!

Premda je aktualni visoki predstavnik Valentin Inzko u posljednjih godinu dana rehabilitirao više ranije smijenjenih bh. političara, u OHR-u nisu željeli otkriti hoće li se na tom popisu uskoro naći i ime predsjednika HDZ-a. „Visoki predstavnik redovito vrši reviziju svih odluka i za sada se ne može spekulirati o njegovim narednim potezima", odgovor je koji su novinari Slobodne Bosne dobili iz OHR-a, na upit o revidiranju odluke o smjeni Dragana Čovića, iz čega se da zaključiti kako će politička sudbina lidera HDZ-a i dalje izravno ovisiti od volje međunarodnih diplomata.

No, budući da je sam Čović potvrdio kako je njegova ambicija da preuzme funkciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, posve je izvjesno da će stav OHR-a itekako utjecati i na konstituiranje izvršne vlasti na državnoj razini, bez obzira na rezultate međustranačkih pregovora. Čoviću za utjehu ostaje četvorogodišnji mandat u Zastupničkom domu Parlamenta BiH koji, prema tumačenju OHR-a i Centralne izborne komisije, nije sporan.

SVE KONTROVERZE SUDSKOG PROCESA PROTIV DRAGANA ČOVIĆA

I mada Dragan Čović među ovdašnjim političarima ubjedljivo prednjači po broju kaznenih prijava i optužnica koje su proteklih godina podnesene protiv njega, ipak se valja zapitati na kakvim se to argumentima temelji produženje sankcija OHR-a prema predsjedniku HDZ-a, i da li i međunarodna zajednica i ovdašnje pravosuđe, uistinu, imaju jednake aršine prema svim političkim liderima u BiH?

Podsjetimo da je odluku o Čovićevoj smjeni iz državnog Predsjedništva i zabrani obavljana bilo koje dužnosti u izvršnoj vlasti Paddy Ashdown donio 29. ožujka 2005., nakon što je 10. ožujka protiv njega na Sudu BiH potvrđena optužnica. Dragan Čović je tada, zajedno s vlasnicima Mesne industrije Lijanovići, braćom Jozom, Mladenom, Jerkom i Slavom Ivankovićem-Lijanovićem, sucem Ustavnog suda BiH Matom Tadićem, i profesorom sarajevskog Pravnog fakulteta Zdravkom Lučićem, bio optužen za više teških kaznenih djela koja je počinio dok je bio na funkciji federalnog ministra financija: organizirani kriminal, zlouporabu službenog položaja ili ovlasti, nesavjestan rad u službi, primanje mita...

Međutim, iako je istraga trajala mjesecima, prije nego što je objelodanjena optužnica, sudski proces je započeo tek u listopadu 2005. Umjesto dotadašnjeg istražitelja - švedskog tužitelja Matsa Mattsona, koji je bez objašnjenja napustio BiH, u sudnici se pojavio njegov kanadski kolega John McNair, u to vrijeme šef Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH.
McNaira će kasnije zamijeniti tužitelj Jonathan Ratel, koji u rujnu 2006. Sudu BiH dostavlja izmijenjenu optužnicu, što će biti tek početak brojnih kontroverzi koje su obilježile taj sudski proces. Dva mjeseca kasnije donosi se prvostupanjska presuda kojom je Dragan Čović proglašen krivim za zlouporabu službenog položaja i osuđen na pet i pol godina zatvora, dok su svi ostali članovi njegove „zločinačke organizacije" oslobođeni krivnje.

U rujnu 2007. Apelacijsko vijeće Suda BiH donosi odluku kojom je prvostupanjska presuda (očekivano) u cijelosti ukinuta i suđenje vraćeno na početak, ali se na pravomoćnu presudu čekalo još gotovo godinu dana. Početkom lipnja 2008., tri godine nakon podizanja optužnice, članovi Apelacijskog vijeća izrekli su presudu kojom su, i to zbog nenadležnosti Suda BiH za procesuiranje ovog predmeta, odbijene optužbe protiv Dragana Čovića?!

Dodajmo tome da je za trajanja žalbenog postupka optužnica, i to na traženje Tužiteljstva BiH, mijenjana još dva puta, s tim da je tužitelj Peter Korneck u posljednjem trenutku odustao od žalbe na oslobađajuću presudu braći Ivanković-Lijanović i svih optužbi koje su ih teretile za višemilijunske porezne utaje.

Premda je Sud BiH, poslije okončanja drugostupanjskog postupka 2. lipnja 2008., uputio tužitelje da dalje procesuiranje Dragana Čovića prepuste nadležnom tužiteljstvu u Federaciji BiH, optužnica protiv lidera HDZ-a Županijskom tužiteljstvu u Sarajevu, zajedno s pratećom dokumentacijom, dostavljena je tek potkraj ožujka 2009.

No, kako optužnica protiv Dragana Čovića u sarajevskom Županijskom tužiteljstvu ni do danas nije podignuta, niti ima zvaničnih informacija u kojoj se fazi nalazi istraga, čini se kako bi sudska trakavica mogla potrajati još desetak godina, odnosno, do zastare kaznenog djela, što nikako ne ide u korist lideru HDZ-a.

Naime, u odluci o Čovićevoj smjeni jasno stoji da će sankcije OHR-a biti na snazi sve dok ga visoki predstavnik naknadnom odlukom eventualno ovlasti za obavljanje ministarske dužnosti, ili dok se ne okonča sudski postupak, u zavisnosti od toga što se prije dogodi.

Pitanje je, međutim, da li je Paddy Ashdown u ožujku 2005., kada je donio odluku o smjeni Dragana Čovića, mogao pretpostaviti da sudski proces protiv tog političara neće biti završen ni poslije pet i pol godina. „Mjere zabrane obavljanja određenih zanimanja i dužnosti mogu izricati samo sudovi, i one se mogu izvršavati po pravomoćnom okončanju postupka. Sve drugo predstavlja najgrublju povredu presumpcije nevinosti i Europske konvencije o temeljnim ljudskim pravima", smatra odvjetnik Josip Muselimović, koji je Dragana Čovića branio na suđenju u „predmetu Lijanovići".

PROTIV ČOVIĆA SU U ZADNJIH PET GODINA PODIGNUTE TRI OPTUŽNICE

Premda se Sud BiH, nakon trogodišnjeg suđenja, u konačnici proglasio nenadležnim za procesuiranje Dragana Čovića u „predmetu Lijanovići", protiv lidera HDZ-a je na istom Sudu 24. travnja 2009. potvrđena optužnica koja ga je teretila za nezakonitu kupovinu stanova iz sredstava federalnog proračuna.

Optužnica protiv Dragana Čovića i nekadašnjeg federalnog premijera Edhema Bičakčića podignuta je nakon četvorogodišnje istrage (tužitelj je ponovno bio Peter Korneck), u vrijeme kada je javnost u BiH očekivala da će se državno Tužiteljstvo konačno pozabaviti kriminalnim poslovima Milorada Dodika, i po svoj je prilici trebala poslužiti kao politički balans.

No, nakon godinu dana suđenja Čović i Bičakčić su oslobođeni krivnje. U međuvremenu je protiv Dragana Čovića 14. svibnja ove godine na Županijskom sudu u Mostaru potvrđena nova optužnica koja ga tereti za zloupotrebu službenog položaja pri nezakonitom pokušaju prodaje Eroneta. Datum suđenja još nije zakazan.

Suzana Mijatović / Slobodna Bosna