Dragan Čović: Ako ne bude dogovora, više neće biti finoće, počet ćemo stvarno rješavati ”hrvatsko pitanje”
Lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine i prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović upozorio je dan nakon neuspjelih razgovora lidera vodećih bh. stranaka i njihovih delegacija u Budimpešti o konačnom rješenju pitanja implementacije presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", da će njegova stranka, ukoliko ne bude dogovora i u narednih 15-tak dana, promijeniti pregovaračku strategiju. Poslije toga, kazao je, neće biti finoće.
Prema njegovim riječima, ako dogovora definitivno ne bude ni u narednih 15 dana "mi priču moramo preseliti u jedno potpuno drugo područje".
Najavio je bilateralne susrete sa čelnicima stranaka iz Federacije BiH i Republike Srpske koje će, kako je rekao, obaviti potpuno drugačije nego do sada.
"Treba reći hoćemo li izgraditi modernu BiH i otvoriti sebi europski i put ka NATO-u, ili ćemo i dalje nekog izigravati i tražiti krivce. Ukoliko ne bude dogovora, onda mi ispred hrvatskog naroda moramo poslati drugačiju poruku. Ako se nije u stanju ovo rješavati, onda stvarno idemo rješavati hrvatsko pitanje, pa ćemo kroz to riješiti i sve ostalo. Ipak mislim da je za sve to prerano i da to ne treba biti put, te da trebamo riješiti presudu Europskog suda za ljudska prava. Ali, naglašavam, ako i nakon svega to ne bude moguće, onda ćemo ići sa potpuno novom inicijativom, pa neka tada netko s pravom kaže da rješavamo hrvatsko pitanje u BiH", odlučno je poručio Čović
Istina, nije želio detaljnije govoriti o kakvoj se tačno inicijativi radi, mada se ona može nazrijeti iz ranijih zahtjeva dva HDZ-a u BiH.
Možda i zbog poruka koje je spreman uputiti bh. liderima, Čović ponavlja da je optimističan i da vjeruje kako se do kraja godine, uprkos svemu, može završiti trakavica oko implementacija presude u slučaju "Sjedić-Finci". Ako se provede sve što je dosada potpisivano, ističe on, dogovor je tu. Na pitanje zašto je sada, ipak, optimista, znakovito ističe "kako će ljudi morati shvatiti da više nikog ne mogu izigravati".
"Ne mogu s jedne strane pričati da žele BiH za čovjeka, ovakvu i onakvu, potpisati dokumenta, a kad dođemo da vidimo što smo realizirati, nema ništa", pojasnio je.
Podsjeća i kako dogovor u narednih 15 dana otvara šansu da BiH stigne na evropskom putu Srbiju i Crnu Goru, što je šansa koja se, veli, ne smije propustiti ako se vjeruje u evropsku budućnost BiH.
I dalje smatra da su pregovori bh. lidera imali smisla iako su bili iscrpljujući, iako se "mislilo kako se vrtimo u krug". Kaže i kako je dobro da sada o svemu razgovaraju i eksperti jer "mi često pričamo o pojmovima koje ne razumijemo u pravnom smislu".
Priznaje i kako su za nepostizanje dogovora svi krivi jer "nešto nije napravljeno". No, stoji na stanovištu kako postoje i dalje težnje da se Hrvatima izabere član Predsjedništva od predstavnika drugog naroda.
"To je nešto što neće proći. S te strane postoji ključni problem. Traže se matematike, tehnike kako to uraditi. A do sada sam stavio potpis na dva ili tri dokumenta u kojima se jasno da jedan narod drugom neće birati predstavnike, članove Predsjedništva. Mora se omogućiti da hrvatski narod ima šansu birat svog člana Predsjedništva. Dat ćemo puni doprinos da se to riješi. Prihvatljivo je svako rješenje koje će poštovati ove uvjete. Poruka svima jasna, tko god misli da će još jednom izabrati Hrvatima člana Predsjedništva BiH, to se neće desiti... Stanite malo, više nema smisla... Osam godina izigravamo hrvatskog drugog naroda. Hrvatski narod s te strane mora biti jednakopravan. To je mrvica koja se traži u ovom trenutku", konstatirao je on, te zaključio:
"Ne može bošnjački političar odlučivati kako će se birati hrvatski član Predsjedništva, o tome trebaju svoju riječ kazati Hrvati. Prihvatili smo građanski koncept, da FBiH bude jedna izborna jedinica, da se prvi član Predsjedništva BiH bira s najvećim brojem glasova, to znači bošnjački. Eliminirali smo nacionalno, etničko iz svega, nigdje se ne spominje narod, nacionalno i etničko. To je iskorak".
AA