Dom naroda danas odlučuje o zakonu o Južnoj plinskoj interkonekciji

Izvanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH sazvana je za danas u Sarajevu, a najavljena je samo jedna točka dnevnog reda, novi zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji.

Zastupnički dom tim je povodom već imao također izvanrednu sjednicu 8. travnja, a većina zastupnika, njih 79, podržala je zakon u tajnom elektroničkom glasovanju, dvoje je bilo protiv, a jedan suzdržan. Tijekom prethodne rasprave jedino je Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i deklarativno najavljivala da će uskratiti potporu, problematizirajući upitnost nekih odredbi, prvenstveno zato što su predlagatelji odustali od koncepta da državna kompanija BH Gas bude nositelj investicije, kako je rečeno, da bi tu ulogu ustupili privatnoj tvrtki bez značajnijeg iskustva.

Za razliku od SBiH, druge stranke su i tijekom rasprave najavile potporu, navodeći kao argument ukupni značaj projekta Južna interkonekcija, premda su i neke od njih imale primjedbe ili nedoumice u vezi s pojedinim odredbama, tražeći pojašnjenja.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, obrazlažući tada zastupnicima zakon, naveo je kao prvo da je trasa budućeg plinovoda u FBiH ostala kao u dosadašnjem planu, a da su novopredloženim aktom planirani određeni plinski odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će, po njegovim riječima, početi plinofikacija i u industrijskom dijelu Federacije te približavanje Termoelektrani Tuzla.

"U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi domaća kompanija BH Gas bila je u ulozi investitora i transportera plina, međutim, na terenu dosad nije došlo do provedbe projekta Južna interkonekcija, a to je nasušna potreba", naveo je Lakić.

S druge strane, napomenuo je, iz Europske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.

Prema riječima Lakića, predlagatelj novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri u Pismu namjere izrazili i financijsku spremnost za gradnju plinovoda, što je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom predviđeno je zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Ministarstvo počelo definirati osnovne postulate budućeg ugovora, vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.

Lakić je naglasio i da kompanija BH Gas tim zakonom ne zaustavlja svoj rad te da joj predstoji izgradnja zapadnog i sjevernog pravca plinovoda, dakle ostaje transporter u postojećem plinskom sustavu i razvija se. Po njegovim riječima, novopredloženi pravac prema Tuzli praktično je početak sjeverne plinofikacije.

Puni naziv novopredloženog akta je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu "Južna plinska interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". U formi izmjena i dopuna sadašnje legislative, Parlamentu ga je predložila Federalna vlada, tražeći razmatranje po hitnom postupku, što je Zastupnički dom već učinio.

"Investitor će projekt izgradnje plinovoda realizirati izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar, izgradnjom odvojka za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce te odvojka Čapljina i izgradnjom dodatnog pravca Kladanj - Tuzla", navedeno je, među ostalim, u tekstu.

Otprije je poznato da će trasa ukapljenog plina sa Zapada voditi u Bosnu i Hercegovinu, odnosno u Federaciju BiH, s juga, preko Republike Hrvatske, s kojom također treba postići odgovarajući sporazum, kao i ugovor Vlade FBiH s definiranim investitorom projekta.

Vlada je 14. siječnja ove godine usvojila informaciju Ministarstva energije, rudarstva i industrije, u kojoj su precizirani investitor i potreba pokretanja realizacije projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici Vlade FBiH 25. ožujka.

Izmjenama sadašnje legislative u tekstu je naveden i investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirana u Sarajevu, u potpunom vlasništvu američkog društva AAFS Infrastructure and Energy LLC.

Također je navedeno da je ova kompanija prethodno poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje plinovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska". Pismo namjere i ponuda AAFS-a potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, čiji je cilj dodatno unaprijediti energetsku sigurnost Federacije BiH i omogućiti privlačenje stranih investicija uz diversifikaciju izvora opskrbe plinom, navela je također Vlada Federacije BiH.

Da bi ovaj, kao i svaki drugi federalni zakon, stupio na snagu, nužno je da ga u istovjetnom tekstu odobre oba doma Parlamenta FBiH.

Nakon već izražene potpore Zastupničkog doma, ishod glasovanja Doma naroda trebao bi biti poznat na današnjoj sjednici.