FOTO  „Demografski slom: Nestajemo i bez odseljavanja“

„Demografski slom: Nestajemo i bez odseljavanja“
Arhiva/Ilustracija

U posljednjem desetljeću u BiH evidentan je dramatičan pad stanovništva. Posljednje dostupni podaci ukazuju da u promatranom razdoblju ukupan broj rođenih osoba kontinuirano pada, uz sve intenzivniji trend.

Ukoliko se usporede podaci sa kraja prethodne godine sa podacima iz 1997. godine, od kada se objavljuje statistika broja rođenih i umrlih osoba, dovodi se do zaključka da je broj rođenih osoba prepolovljen u nepunih tridesetak godina.

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Visoka nesigurnost i korupcija

Prirodni prirast koji mjeri razliku broja rođenih i umrilih osoba u posljednjim godinama je sve negativniji, što je posljedica manjeg broja rođenih, ali isto tako i utjecaja pandemije koronavirusa koja je očigledno uzrokovala povećanje broja preminulih osoba. U desetgodišnjem razdoblju, promatrajući samo kroz prizmu prirodnog prirasta, preko 100.000 stanovnika je manje u BiH.

Negativani trend je posebno izražen u posljednjih par godina. Ukoliko tome pridodamo i odseljavanje, budućnost bez korijenite promjene u svim sferama izgleda dramatično. Visoka nesigurnost i korupcija, nezaposlenost, nizak standard stanovništva, između ostaloga, pridonose rapidnome smanjenju stanovništva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Upitno buduće funkcioniranje mirovinskih i zdravstvenih fondova

Gledajući podatke o broju rođenih može se projicirati očekivani broj osiguranika, odnosno uplatitelja doprinosa, u dužem razdoblju. Navedeni broj osiguranika je posebice bitan za funkcioniranje mirovinskih i zdravstvenih fondova. Promatrajući broj zaposlenih osoba i umirovljenika u posljednjim godinama prisutan je pozitivan trend rasta obje kategorije (Foto 3), s tim da je pohvalno kako u zadnjih par godina se bilježi brži rast zaposlenika.

Ipak, imajući u vidu, kako je omjer pokrivenosti malo iznad 1, što znači da je gotovo isti broj umirovljenika i uplatitelja doprinosa, dovodi se u pitanje buduće funkcioniranje mirovinskih i zdravstvenih fondova. Nadalje, produženje očekivane dobi, odnosno daljnje starenje stanovništva, ima isto veliki utjecaj na povećanje troškova fondova.

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Fond MIO/PIO FBiH i RS.