FOTO Deinstitucionalizacija osoba sa intelektualnim teškoćama obveza su BiH
Naglašavajući da se prije rada na filmu problematikom osoba sa intelektualnim teškoćama bavio dvadeset godina, autor filma Tomislav Žaja, istaknuo je da je ovaj proces mnogo bolje rješenje i za državu i za osobe sa intelektualnim teškoćama.
"Deinstitucionalizacija je dugotrajan proces, ali vrijedan vremena i resursa. Sa vremenom, ljudima sa intelektualnim teškoćama treba sve manje podrške za samostalni život, a neki od njih su postali omiljeni članovi zajednice. S druge strane, prema istraživanjima, zavodi za osobe sa intelektualnim teškoćama su veoma skupi za državu, a sistem života u lokalnoj zajednici je i do 20% jeftiniji", rekao je Žaja te dodao da zatvaranje određenih zavoda u Hrvatskoj nije rezultiralo otkazima, već su otvorena i nova radna mjesta.
"Kad se počelo gledati što ovi ljudi mogu, umjesto što ne mogu, kad se promijenila perspektiva, stvari su krenule na bolje. Nadam se da će se proces deinstitucionalizacije sprovesti do kraja", dodao je Žaja.
Na području BiH još uvijek preovladava tradicionalno zbrinjavanje osoba s intelektualnim teškoćama u institucijama azilnog tipa. To predstavlja oblik segregacije i getoizacije koji u suvremenom svijetu nije prihvaćen, te transformacija klasičnih institucija postaje zahtjevom niza UN-ovih deklaracija i ulazi u područje poštovanja ljudskih prava. U BiH postoji 6 ustanova za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u kojima je smješteno 2000 osoba, od kojih je 120 maloljetne djece.
Savez SUMERO promovira ljudska prava, zastupanje i samozastupanje osoba s intelektualnim teškoćama, a sve sa ciljem njihovog socijalnog uključivanja kroz razvoj kvalitetnih servisa podrške u lokalnoj zajednici. Trenutno je kroz proces deinstitucionalizacije 50 ljudi zapoćelo život u lokalnim zajednicama širom FBiH.