DAYTON I ANTIDAYTON Akademici, generali i branitelji zazivaju povratak i proglašenje Republike Bosne i Hercegovine

DAYTON I ANTIDAYTON Akademici, generali i branitelji zazivaju povratak i proglašenje Republike Bosne i Hercegovine

"Bosanska akademija nauka i umjetnosti “Kulin ban” (BANUK), Udruženje generala Bosne i Hercegovine i Savez udruženja boraca Patriotske lige Bosne i Hercegovine odlučili su pokrenuti inicijativu za povratak i proglašenje Republike Bosne i Hercegovine ukoliko Narodna skupština bh. entiteta RS izvrši protuustavno “vraćanje” državnih nadležnosti na entitetsku razinu, jer bi to predstavljalo nezakonitu uzurpaciju državnih nadležnosti I rušenje ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine, što bi značilo i suštinsko poništenje Dejtonskog mirovnog sporazuma", piše Avaz.

Inicijativa će biti otvorena i za druge organizacije, kao i za istaknute individue.

Cilj inicijative je povratak Bosne I Hercegovine u pređašnje stanje na osnovu Ustavnog zakona od 12. prosinca 1995. godine koji je donijela Skupština Republike Bosne I Hercegovine, a koji u članu 1. Stav 2. Sadrži odredbu:

"Ako se Međunarodni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i Ustav Bosne I Hercegovine ne budu provodili, Republika Bosna i Hercegovina može proglasiti nevažećim Međunarodni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu i nastaviti djelovati kao međunarodno priznata, suverena i nezavisna država, u skladu s Ustavom Republike Bosne i Hercegovine.”

Ova inicijativa ima uvjetni kakrakter: mehanizam vraćanja u pravni status Republike Bosne i Hercegovine bit će pokrenut u slučaju da se u Narodnoj skupštini bh. entiteta RS - u studenom  ili u bilo kojem drugom terminu - realizira najavljena Dodikova namjera o “povlačenju suglasnosti i vraćanju nadležnosti koje su date državi Bosni i Hercegovini”.

Samostalnost entiteta

Dodikova iredentistička politika je, naime, pod izgovorom “vraćanja na izvorni Dejton” pokrenula proces razbijanja Bosne i Hercegovine i izlaska bh. entiteta RS iz države, i to u dva koraka. Prvi u formi samostalnog bh. entiteta RS u okviru Bosne i Hercegovine koja, osim stanovništva, u tom viđenju ne treba imati ništa od onoga što državu čini državom, dakle bez teritorija i efektivne vlasti, a drugi korak bio bi definitivni izlazak bh. entiteta RS iz države Bosne i Hercegovine.

Član 3. stav 3. b) Ustava Bosne i Hercegovine potpuno je jasan:

"Entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti će se pridržavati Ustava, koji dokida one odredbe zakona Bosne i Hercegovine i ustava i zakona entiteta koje su protivne Ustavu, kao i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opća načela međunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka sustava Bosne i Hercegovine.

Ova odredba jasno ukazuje da je država Bosna i Hercegovina nadređena entitetima.

Visoki predstavnik

Druga odredba na osnovu koje je izvršen prijenos nadležnosti na državnu razinu sadržana je u odredbi Ustava Bosne i Hercegovine o dodatnim nadležnostima, gdje je Bosni i Hercegovini, pored deset taksativno navedenih nadležnosti određenih članom 3. stav 1, slovom Dejtona dato u nadležnost i sve ono što potpada pod odredbu o dodatnim nadležnostima sadržanu u članu 3. stav. 5. gdje stoji:

"Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne suglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene u Aneksima 5-8 Općeg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.

Potrebno je podsjetiti i poziciju Visokog predstavnika koji je ustanovljen Aneksom X, gdje u članu 5. stoji da je on konačni tumač kad je u pitanju civilna implementacija Dejtonskog sporazuma.