Čović: Hrvati u BiH se osjećaju jadno i poniženo

Čović je, u intervju, kojeg prenosimo u nešto skraćenoj verziji, govorio i o uređenju BiH, odnosu s HDZ 1990, statusu OHR-a, o tome koga bi želio vidjeti mjestu predsjednika Hrvatske, te što misli o još aktualnom hrvatskom predsjedniku Mesiću.

Upitan jesu li Hrvati danas u BiH podređen narod, Čović je kazao da je to preblaga riječ: "Hrvati su danas apsolutno podređeni u BiH i građani trećeg reda", kazao je Čović

Kako se običan Hrvat u BiH osjeća u kontekstu odnosa u FBiH, u Mostaru i drugdje?

Gubitnici u tome svemu jer su oni najbrojniji narod, pa prividna pomoć Bošnjacima u Mostaru u konačnici je mislim debela podvala bošnjačkoj politici. Jer ako je nekad nekom međunarodna zajednica trebalo pomoći u BiH, nekom tko je slab, s aspekta žrtve, onda je to trebala raditi, prije 15 godina, a ne danas kompenzirati. Jer imate i drugu tezu, da nikad neće biti dozvoljeno Bošnjacima da imaju komad teritorije BiH, pa je i to igra međunarodne zajednice, to je Mesić nekad govorio, ali ne želim time manipulirati. Hrvati se osjećaju jadno i poniženo, i to uveliko ponovo homogenizira nacionalno biće Hrvata u BiH jer svi su razumjeli poruku. Danas imate sjednicu Vlade FBiH, gdje Mujezinović ne želi staviti nijednu točku dnevnog reda koju predlaže ministar financija jer, kaže, nije vrijeme. Stavili su nam jasno do znanja da imaju dovoljno podignutih ruku. Nećemo dozvoliti bilo kada više u bilo kojem ustavnom aranžmamu da nama netko nešto daje jer taj poslije može i uzeti. Najtužnija odluka je bila odluka MMF koja je otišla na leđa Hrvata iako se to možda na prvi pogled ne vidi. Ispada da je ministar financija jedina osoba u ovom dijelu države kojem je bilo stalo do stand by aranžmana, koji evidentno spašava situaciju koliko god je ona teška. Ministar financija moli svog premijera da ne naruši taj aranžman. Mislim da će to i završtiti nakaradno jer on ima zadaću ili misli da može to i bez njih jer je rekao da ima novac iz islamskih zemalja kojim može iskompenzirati ovako složena i skupa sredstva.

Hoće li onda Hrvati krenuti ka stvaranju trećeg entiteta?

Oni već zadnjih nekoliko godina traže rješenje u kojem će sva tri naroda biti jednakopravna, što znači, ako srpski narod ima svoj entitet, svoju federalnu jedinicu, to će morati imati i hrvatski i bošnjački. Naravno, ta jednakost možda može biti ostvarena i na neke druge načine. Mi smo predložili kompromis razmišljanja kod Pruda, kada smo sjedili Dodik, Tihić i ja, da idemo s četiri federalne jedinice, pa da nas nitko ne može optuživati da pravimo neke nacionalne državice, četiri jedinice od kojih je jedan centar u Mostaru, drugi u Banjaluci, treći u Tuzli, a četvrti u Sarajevu, kao distriktu. Vidim, ovih dana Vesna Pusić ima zanimljiv prijedlog, ona predlaže dva distrikta, vjerojatno Brčko, pa bi se to sve uklopilo. Možda ima i neko peto rješenje, ali suština je jednakost. Siguran sam da će Srbi do kraja insistirati da imaju svoj entitet, republiku ili zovite to kako hoćete i stoga je sasvim logično da to i Hrvati mogu tražiti i mi ćemo to do kraja tražiti i ono što mene veseli kad smo mi u zadnjih godinu dana otvoreno i transparentno u zaštiti svog naroda i zaštiti BiH to iznijeli kao svoj koncept, nitko iz međunarodne zajednice, apsolutno nitko, nije negativno reagirao.


Je li moguće još nešto postići u vezi s Ustavom BiH?

Mi smo rekli da do polovice prosinca možemo o tome razgovarati, to je iza nas i o tome ne vrijedi više razgovarati. Mi ćemo imati jedno konzervirano stanje ovih 10 mjeseci i svi će čekati naredne izbore u uvjerenju da će jedna, druga ili treća stranka dobiti tu većinu i dobiti konsenzus. Mi imamo razgovor s gospodom iz SNSD-a i napravićemo jednu platformu dugoročnu kako vidimo BiH, i želimo li zajedno kreirati vlast. Slično ćemo nešto raditi i s bošnjačkim strankama. Pokušavamo proicirati dugoročnu budućnost BiH 10 mjeseci pred izbore, tako da, ako se dogodii da imamo rezultata, iza t oga bi ustavne promjene bile mnogo jednostavniji posao nego što su bile do sada i, rekao bih, to bi bilo nešto na tragu prudskog procesa. Ali ovih 10 mjeseci je vrijeme da jasno kažemo međunarodnoj zajednici da se dosta uplitala u aktivnosti u BiH i ne možemo ako želimo europsku BiH tražiti status kandidata s visokim predstavnikom i strancima u bilo kojoj instituciji BiH. I zbog toga vrlo jasan odgovor: mi ćemo do narednih izbora morati raščistiti s svim predstavnicima međunarodne zajednice u bilo kojim bh. institucijama.


Treba li OHR otići iz BiH?

Mi smo uvijek do sada govorili da OHR treba pomoći u vezi s razgovorima o Ustavu. Međutim, kada smo shvatili da je to alibi politika političara u BiH, oni su sve učinili da se ništa ne dogovorimo kako bi ostali ovdje s ciljem da se zaoštri politička situacija jer je jedan od uvjeta za gašenje OHR-a stabilna politička situacija i jasno je da neki dugoročno žele nestabilnost i jedno kaotično stanje u BiH, vjerujući da će za 10-15 godina neki narodi pod pritiskom ekonomske situacije napustiti ovo područje. S time smo završili. Osobno mislim da će idući PIC donijeti odluku da OHR bude transformiran jer od ovakvog stanja nitko nema koristi.OHR je dio problema, a ne rješenja. Kada me gospodin Steinberg pitao kako može ustav proći, rekao sam da je način da ga OHR nametne. Drugim riječima, ili da OHR preuzme svu vlast i da za sve odgovara, a da mi idemo u "aut", što je više nemoguća misija, ili da on ode i da građani sada na ovim izborima dobiju priliku izabrat koga žele. Ali tada više nema međunarodne zajednice. Sve se to odnosi na sve druge institucije, pa i na pravosuđe. Ne želim iz više razloga komentirati odnose u bh. pravosuđu, ali to će u konačnici morati raditi kompetentni građani BiH, a sve ovo što se događa u posljednje vrijeme najmanje ukazuje na tako nešto. To znači da je bilo koja odluka OHR-a koja ide ka dekompoziciji odnosa u BiH apsolutno neprihvatljiva i mi ćemo to najlakše riješiti na način da kažemo da je idući PIC transformiranje OHR-a.

Kako komentirate pisma koja je visoki predstavnik u BiH uputio predsjedniku FBiH Borjani Krišto?

- Ta dva pisma koja je dobila Borjana Krišto su produkt suradnje Inzka s predstavnicima bošnjačkih stranaka. To je udovoljenje njihovih zahtjeva. Ona je odgovorila na ta oba pisma. Jedno se ticalo imenovanja ministra za prostorno uređenje, a drugo, zamislite, potrebe da ispunimo ustvnu obavezu da u FBiH na ključnim funkcijama moraju biti po dva Bošnjaka, Srbina i Hrvata. Nikom nije smetalo što je tri godine bio jedan Srbin. Na kraju, u zadnjem ciklusu, zasmetao im je Softić, predsjedavajući zastupničkog doma, koji je imenovan prvi. Nije im zasmetao Mujezinović, koji je imenovan prije tri mjeseca i tako dalje.

Iz svega što ste rekli nameće se logično pitanje da li su to srpski političari sada hrvatski saveznici u BiH?

-Što se mene tiče, imam već dugo vremena dobar odnos sa svim predstavnicima srpske politike. Moramo biti iskreni, i kad su to bili Šarović i Čavić, i Ivanić i, naravno, sada Dodik, imali smo krajnje korektne odnose. Isto tako sam nastojao graditi dobre odnose i s Tihićem, Silajdžićem, Lagumdžijom i tako dalje. Nama je prirodni saveznik svatko onaj tko prepoznaje potrebu da BiH bude normalna država, ali da bude država u kojoj neće biti netko tko je nadmoćan, tko može donositi odluke u nekom kabinetu, protiv jednog, drugog, kad mu zatreba. Po toj logici danas imamo evidentno dobrog sugovornika u predsjedniku SNSD-a, kao što se nadam da će biti sutra više takvih. Ali iskreno, s obzirom na to da se to čita mnogo šire, jednako tako želim odnose i s drugima. Ja sam i Tihiću nudio strateško partnerstvo, ne koaliciju, ali dugoročno partnerstvo, kakvu BiH želimo, a ne da se ona mijenja od danas do stutra. U naredne tri-četiri godine želimo uraditi to i to, i ako se s tim slažemo, nemamo uopće problema. Slično ćemo nešto pokušati i u Sarajevu i to već radimo, da budem otvoren. U narednih mjesec dana vjerujem da će ta platforma osigurati da ne propustimo i naredne četiri godine poslije izbora. Ove četiri godine su izgubljene, apsolutno izgubljene. Mislim da je vlast u državi urađena na jednom vrlo čudnom principu šest stranaka. Znalo se da ne mogu uopće ništa zajedničko dogovoriti. Istu grešku ne smijemo ponoviti u smatram da svaki građanin BiH trpi zbog toga.

Martin Raguž, potpredsjednik HDZ 1990, izjavljivao je da će na narednim izborima dva HDZ-a ili izaći zajedno ili u jednoj koaliciji. Kakvo je vaše mišljenje?

HDZ neće biti ni a kime u koaliciji, tako je trenutno stajalište Predsjedništva, znači sami idemo na izbore, a siguran sam da će glavnina ljudi iz te stranke biti tada u HDZ-u.

Znači li to da će njihovi ljudi ući u vaš HDZ?
U to sam apsolutno uvjeren. Mi smo taj proces završili u Mostaru, privodimo ga kraju u Hercegovini, cilj je bio do kraja godine, mislim da je ostao još neki rep, ali da ćemo to uskoro uraditi.

Hoće li i Raguž preći u HDZ BiH?
Ne želim Martina ugrožavati, ali mi smo s njim razgovarali ovih dana jako puno i mislim da je on mudar političar i da će znati napraviti pravi potez u pravo vrijeme.

Koga biste željeli vidjeti u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj osim kandidata HDZ-a Andrije Hebranga?

Mi kao stranka idemo da podržimo kandidata HDZ-a, a vjerujem da će između Milana Bandića, Nadana Vidoševića i Dragana Primorca biti borba, dakle da će netko od njih biti u drugom krugu s Hebrangom. Te ljude koje sam vam pobrojao vidimo kao neke od za nas poželjnih predsjednika, i vidimo ih kao prijatelje u budućem predsjedniku. Jedan od njih četvorice bi kao predsjednik bio prijatelj i BiH i Hrvata u BiH, a i Dragana Čovića.

Kako komentarate dosadašnjeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića?
-Mesića ne treba previše ni komentirati. On je politiku u proteklih 10 godina obilježio na jedan poseban način i počeo je borbom protiv Hrvata BiH, antihercegovačkom politikom i to nije nikakva tajna, a žao mi je što završava 10 godina rada time što je poslao nekoliko poruka koje smo mi Hrvati u BiH proglasili antihrvatskim. Iako sam imao vrlo dobru suradnju s Mesićem, ja sam ga svaki put kad smo se sastajali i službeno i neslužbeno samo zamolio za jednu stvar, a to je da podrži BiH, ali i da podrži ustavnu jednakost sva tri naroda u BiH. To bi bilo dovoljno od bilo koje politike iz Zagreba. Recimo, niste čuli nijednom iz Sarajeva da kažu da se predsjednik Mesić miješa u unutarnje stvari BiH ako proziva nekog iz RS, ali kada bi Mesić promijenio samo dvije rečenice, vidjeli biste da bi bio nepoželjna osoba u BiH od strane ljudi iz Sarajeva.

piše: Željko