Cijene voća i povrća ove godine dosegnule povijesni maksimum, pojedino skuplje čak i od mesa

Već je tada najavljeno da očekujemo rast cijena povrća i voća, što se na kraju i obistinilo.

Cijene voća i povrća, čija je prodaja karakteristična za ovo razdoblje, nisu nikada bile više kao ove godine, a kilogram pojedinih poljoprivrednih kultura uvelike je skuplji od kilograma mesa, piše Večernji list BiH.

Sezonsko povrće

Građani, zbog "paprenih" cijena, u sve širem luku zaobilaze upravo povrće, i to ne neko egzotično nego ono na kojem su othranjene generacije i generacije naših predaka. Tako kilogram bijelog luka košta šest maraka, kolika je i cijena mahuna, dok ljubitelji graška za kilogram moraju izdvojiti osam KM.

Ipak, najveću vrtoglavicu kod potrošača izaziva aktualne cijena peršina, koji u pojedinim bh. gradovima po kilogramu doseže nevjerojatnih devet KM. Osjetna je razlika i u cijeni špinata koji je prije mjesec koštao oko tri KM, a sad je pet. Poskupjela je i rajčica. Početkom lipnja kilogram je koštao oko dvije KM, a sad je tri KM. Mladi luk, kao i špinat, košta pet maraka, dok je kilogram poriluka i mahune četiri KM.

Ove cijene šok su za većinu građana koji ionako jedva sastavljaju kraj s krajem i među kojima mnogi u širokom luku zaobilaze čak i ono najstandardnije voće i povrće. Zaštitnici potrošača kažu da su cijene dostigle svoj "povijesni maksimum". Kupci su ogorčeni. Kažu da kupuju i na komad i snalaze se na različite načine.

"Nekad sam za 10 KM mogla napuniti košaricu, sad mi treba dvostruko više. Kolike su nam plaće i mirovine, dobro išta i jedemo", kaže jedna umirovljenica.

Cijene voća

Iako su cijene povrća za bh. uvjete previsoke, cijene voća još su i veće. Pa tako cijena kilograma borovnica u BiH ide i do 18 KM. Poslije borovnica, najskuplje su maline, koje po kilogramu dosežu čak 10 KM, dok kajsije i trešnju idu do šest KM. Ipak, cijene se dosta razlikuju od grada do grada.

Zanimljivo je da, iako im je sezona na samom izmaku, jagode i dalje drže visoku cijenu - četiri KM po kilogramu. Cijene grožđa su između šest i 10 KM. Preliminarni rezultati nove studije ukazuju na to da je neadekvatna konzumacija voća i povrća godišnje u svijetu odgovorna za više od dva milijuna smrtnih slučajeva od posljedica kardiovaskularnih bolesti, piše Science Daily.

Znanstvenici koji su proveli studiju procijenili su da se otprilike svaka sedma smrt od posljedica kardiovaskularnih bolesti može pripisati nekonzumiranju dovoljne količine voća, a svaka dvanaesta nekonzumiranju dovoljno povrća. Dakle, manji unos voća u dvostrukoj mjeri utječe na smrtnost od manjeg unosa povrća.

U BiH raste broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, koje su i najčešći uzrok smrtnosti, a kako stvari trenutačno stoje, problem u budućnosti bit će i veći.

Ako se još obistine prognoze da će ovo ljeto biti vrelije nego inače i bez oborina, već ujesen suočit ćemo se s novim skokom cijena poljoprivrednih proizvoda. To će biti novi udar na standard građana jer i ove aktualne cijene daleko su više nego što kućni proračuni mnogih mogu podnijeti.