ČETVRT STOLJEĆA PROŠLO Iz Knina odaslane (nikad snažnije) poruke pomirenja

ČETVRT STOLJEĆA PROŠLO Iz Knina odaslane (nikad snažnije) poruke pomirenja

Hrvatska danas proslavlja četvrt stoljeća od Oluje, jedinstvene vojne akcije kojom je oslobodila svoj teritorij. Možda nikada kao do sada iz Knina su poslane poruke pomirenja.

Predsjednik Republike Zoran Milanović izjavio je u srijedu da Hrvatska 25 godina nakon Oluje nije isto društvo kao i prije te istaknuo da je za zajedništvo potrebno govoriti o stvarima koje nas i spajaju i dijele.

''Čast mi je, zaista čast, ovo nije fraza, govoriti na 25. godišnjici od oslobođenja Hrvatske. 25 godina je jako dugo razdoblje u formiranju i životu jednog čovjeka. U 25 godina odnosi među državama i svijetu se mijenjaju. Mi smo odmakli daleko i nismo isto društvo kao što smo bili prije 25 godina", rekao je Milanović u prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Dodao je da o tome dobro govori i govor predsjednika Vlade koji "toplo pozdravljam i nadam se da će se pretočiti u stvarnost'',

Istaknuo je da zajedništvo u demokraciji nije uvijek u potpunosti moguće, ali da je potrebno zajedno govoriti o stvarima koje nas spajaju i koje nas dijele, koje gledamo različitim pogledom.

Bitno je da se razgovara

"Pogledom nekoga iz velikog grada, nekoga iz malog grada ili pogledom Hrvata ili Srbina, to nisu uvijek nužno isti pogledi. Bitno je da se razgovara, probleme otvara i stavlja na stol", poručio je predsjednik.

U govoru je govorio o etapama hrvatskoga puta do pobjede i o odnosima Hrvata i Srba. Citirao je britanskog premijera u vrijeme Drugog svjetskog rata Winstona Churchilla "u ratu odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost i u miru dobra volja".

"Kako univerzalno i primjenjivo na naš put. U ratu koji je nametnut, u kojem su nas napali oružjem koje smo mi i Slovenci plaćali, u ratu koji nismo htjeli, bili smo od prvog trenutka zatečeni i suočeni sa situacijom za koju se nitko nije spremao", rekao je.

Dodao je da je težak zadatak rata predvodio prvi hrvatski, ali i prvi ratni predsjednik Franjo Tuđman te da je posao koji je tada napravljen nešto iz čega bi Hrvatska danas mogla učiti.

''Ta pobjeda nije pala s neba, ona nije slučajna. Ona je rezultat rada, planiranja, koncentracije, inteligencije stotina tisuća ljudi. Svi mi koji nismo u tome sudjelovali smo im dužni biti zahvalni'', naglasio je predsjednik, dodavši da drugi gledaju, komentiraju i ubiru plodove tuđeg rada.

Rat je počeo porazom i teškim patnjama i mukama prognanika, dodao je. U ratu je otpor na početku izgledao uzaludan, ali pobjedu su uzeli naši hrabri vojnici i njihovi zapovjednici.

U pobjedi smo trebali biti velikodušniji, cijenim Miloševićevu nazočnost

"U toj pobjedi trebali smo biti velikodušniji i organiziraniji nego što smo bili, o tome je nešto govorio i premijer. Nikada, srećom, nismo potonuli u ponor moralne katastrofe. Grešaka je bilo, bilo je i zločina koji su nas kasnije koštali", istaknuo je Milanović, dodavši da je to bila velika lekcija. 

Hrvatska je kasnije ispravila tu grešku, ali jedan teret ostaje, poručio je.

"Zato posebno cijenim današnju nazočnost potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića. Jer doći ovdje i slaviti, a ovo je proslava, nije komemoracija. Mi se ovdje radujemo i slavimo svojim uspjesima. Doći ovdje i pridružiti se Hrvatima u proslavi jednog datuma, to nije nekakva jednadžba, već arhitektura srca i duboko emocionalno pitanje i to nije mala stvar", istaknuo je Milanović.

Vezani za mir, predsjednik je rekao da je Hrvatska odmakla na svom putu, da je postala europska država te da moramo biti još bolji u javnim poslovima i uzeti svaki euro europskog novca.

Odnosi sa Srbijom komplicirani 100 godina, moraju biti bolji

Što se tiče odnosa Hrvatske i Srbije, rekao je da su ti odnosi komplicirani više od 100 godina.

"Bilo je sukoba, krvoprolića, ratova, građanskih ratova, agresija i nakon toga nikako da uđemo u fazu normalnih odnosa u kojima će prevladavati poštovanje, konstruktivnost. Kao da smo i dalje opterećeni stvarima koje su posljedica agresije iz 90-ih godina", ocijenio je, dodavši da svjestan da govori očima Hrvata.

Ali mi smo tu, ističe. Naša dobra volja i vjera postoji, želimo surađivati, raditi, poslovati.

"Naprosto da uđemo u jednu dosadnu, dugu konstantu, novu paradigmu odnosa. Odnosi tih dvaju naroda u ovom dijelu Europe su jako važni. A kada se međusobno natežemo i prepucavamo, nitko nam ne radi o glavi, drugi nas uopće ne primjećuju", ustvrdio je Milanović.

Poručio je da odnosi moraju biti bolji i da će sa svoje strane dati sve što može i smije te da je na drugoj strani da pokuša isto.

Zalog za budućnost

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević (SDSS) poručio je da Vlada ima zadatak smanjiti tenzije u društvu kako bi se prekinula spirala mržnje te istaknuo da svoj dolazak u Knin smatra zalogom za budućnost.

"Smatram da ova Vlada i parlamentarna većina imaju zadatak smanjiti i smiriti tenzije u društvu, da svatko svojim primjerom svjedoči kulturi mira, da svatko svojim doporinosom pridonese da gradimo društvo mira, toleranicje i dijaloga,  da se prekine spirala mržnje kako se više nikad užasi rata ne bi ponovili", poručio je Milošević nakon svečanog obilježavanja 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja.

Smatra kako je društvo sazrelo da poštuje sve žrtve, bez obzira na njihovu nacionalnost,da  prihvati da su Srbi iz Hrvatske imali svoja stradanja i žrtve te da sjećanje na njih trebamo poštovati.

Poručio je da je u govorima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića čuo poruke mira, pomirbe i budućnosti.

"Emocije su još svježe, čuo sam poruke mira, pomirbe i budućnosti, tako da svoj dolazak smatram zalogom za budućnost i smatram da je ovo prvi korak", naglasio je Milošević.

Na upit kako komentira napade iz Beograda o njegovom dolasku u Knin, Milošević je ustvrdio da su ti napadi očekivani.

Poručio je da to razumije prvenstveno kao govor ljudi koji su pretrpjeli bol ili diskriminaciju i nisu osjetili pravdu jer su morali otići sa svojih ognjišta te ustvrdio da u tom pogledu nikome ne zamjera.

Raditi za bolje sutra

Umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina poručio je u srijedu iz Knina povodom 25. obljetnice Oluje da smo kroz naučene lekcije iz povijesti postali jači i bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra.

"Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite povijesti jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra", poručio je Gotovina sa središnje svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

Govoreći kao predstavnik branitelja, prisutnima je čestitao blagdan i spomendan, istaknuvši je da je Oluja, od koje je prošlo četvrt stoljeća, odredila budućnost domovine, početak kraja rata te uspostavu mira na ovim prostorima.

“Hrabrost, požrtvovnost, upornost i zajedništvo naših ljudi od početka Domovinskog rata pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ratnog ministra obrane Gojka Šuška, te svih načelnika Glavnog stožera, bile su presudne odlike da u posebno nepovoljnim i teškim ratnim okolnostima gradimo hrvatsku vojsku, spremnu i sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavku za trajni mir", poručio je.

Strahote rata u kolektivnoj svijesti naroda i temelju hrvatske državnosti

Gotovina je kazao da su strahote rata, godine patnji i stradanja nevinih, žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje, u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda, ugrađeni u temelje hrvatske državnosti.

"S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja, poginulih i umrlih suboraca, s dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji", naveo je.

Poručio je kako se Hrvatska u 25 godina života u miru i sigurnosti, razvija i gradi u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze.

"Zajedništvom svih nas, od prvih na čelu do najmanjih, ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat ćemo odgovoriti na sve izazove vremena kojeg živimo. Na tom putu želim nam uspjeh uz Božju pomoć", zaključio je Gotovina.

Plenković: Pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bilo koje nacionalnosti

Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu da pijetet treba iskazati prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti, a isto se očekuje i od hrvatskog društva, osobito predstavnika Srba, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine nad Hrvatima.

Plenković je na središnjem obilježavanju 25. obljetnice VRO Oluja u Kninu podsjetio na poruke pomirbe predsjednika Franje Tuđmana koje je u lipnju 1997. u Vukovaru uputio budućim hrvatskim povratnicima i lokalnom srpskom stanovništvu: "Pobjednik koji ne zna praštati taj sije klice novih razdora i budućih zala, a hrvatski narod to ne želi."

Poručio je da te državničke poruke treba imati na umu u izgradnji uključive i tolerantne Hrvatske okrenute budućnosti.

"Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu s brojnim nedužnim civilnim žrtvama, žalimo zbog svih stradalih, osobito civila, i ne samo Hrvata, nego i Srba i svih drugih nacionalnosti", naglasio je.

Legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo

Žaljenje je izrazio i za žrtve ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je, rekao je, nažalost bilo, "jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i obrambeni karakter Domovinskog rata".

"Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji bila traumatična za mnoge hrvatske Srbe koji je ponajprije povezuju s odlaskom dijela srpskog stanovništva iz njihovih domova i zavičaja na dotad okupiranim područjima. Dok je za većinu Hrvata to ponajprije bio prisilan zbjeg koji su organizirali i naredili kninski pobunjenici, za mnoge Srbe to je dan-danas zbjeg pred hrvatskim snagama", kazao je.

Plenković je poručio da je danas, 25 godina poslije, vrijeme da staloženo sagledamo svu slojevitost tadašnjih zbivanja.

Istaknuo je da je nakon Oluje hrvatska država uložila velike napore da osigura povratak onih hrvatskih Srba koji su se htjeli vratiti u svoju domovinu i da je već mnogo učinjeno.

Dodao je da još uvijek ima poteškoća koje treba otkloniti da bi se oni po svemu osjećali ravnopravnima, kako bi imali sve uvjete za život dostojan 21. stoljeća.

"Isto tako znamo da su brojni hrvatski Srbi na slobodnim područjima diljem Hrvatske sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i hrvatski branitelji, čime se treba ponositi", naglasio je.

Važno je, dodao je, da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus svoga naroda već i svršetak rata koji je stvorio uvjete za njihov povratak u Hrvatsku, za sve one koji to žele ili će željeti.

"Na kraju, treba iskazati dužan pijetet prema svakoj nevinoj žrtvi, bila ona hrvatska, srpska ili druge nacionalnosti", poručio je Plenković.

"Pijetet prema tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje. Pijetet i prema nedužnim srpskim žrtvama od Paulin Dvora do Varivoda", čime, istaknuo je, "ne dovodimo u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji".

Humanost pobjednika koji žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina

Naglasio je da se time pokazuje velikodušnost i humanost pobjednika "koji unatoč svemu žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina".

"Isto to očekujemo od svih dijelova hrvatskog društva, osobito od predstavnika Srba u Hrvatskoj, koji također trebaju jasno osuditi sve zločine počinjene protiv Hrvata", poručio je.

Istaknuo je da se iskrena pomirba može graditi samo na istini koja se temelji na činjenicama, na suradnji sa svima u pronalasku svih nestalih i na pravdi za sve žrtve, zbog čega će se, bez obzira na nacionalnost žrtve ili počinitelja, svi oni zločini koji ne zastarijevaju nastaviti i dalje procesuirati.

"Danas – kada se svijet nosi s najvećom zdravstvenom opasnošću u posljednjih sto godina i s najtežom gospodarskom krizom od Drugog svjetskog rata – ponovno moramo učvrstiti nacionalno jedinstvo oko hrvatskih strateških ciljeva", poručio je premijer.

Stoga, dodao je, budimo nadahnuti hrabrošću i požrtvovnošću hrvatskih branitelja "i moći ćemo se uspješno nositi s velikim izazovima koji su pred nama".

Plenković je ponovio da da je Oluja bila je pravno legitimna, vojno neizbježna i politički nužna, a bila je i imperativ za tadašnje hrvatsko vodstvo radi povratka hrvatskih prognanika i ponovnog povezivanja dotad presječene Hrvatske.

Istaknuo je da je Hrvatska s više od 20.000 poginulih i 15 posto stambenog fonda porušenog, pretrpjela ogromnu ratnu štetu zbog čega smo izgubili 15 godina razvoja.

Naglasio je da je, osim što je bila vrhunac svih uloženih napora za obranu i slobodu Hrvatske, Oluja bila prekretnica za mir i stabilnost jugoistočne Europe "i stoga je s pravom možemo smatrati našom najvećom pobjedom".

Da bi na human i civiliziran način uredili brojna bolna pitanja koja opterećuju naše društvo, Plenković je najavio da će donijeti i poseban zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata.