Bogati mogu platiti umjesto da idu u zatvor

Isti je donesen 15. srpnja ove godine i objavljen u službenim novinama 21. srpnja 2010., a primjenjuje se od 22. srpnja ove godine. Postoji nekoliko novina kao što su zamjena kazne zatvora, brisanje osude, a dodano je i jedno novo kazneno djelo – davanje lažnih izjava tijekom postupka imenovanja. Nešto više o samim izmjenama protumačila je odvjetnica Nada Dalipagić iz Mostara.
Svrha kažnjavanja

Najzanimljivije promjene starog zakona su, prije svega, svrha kažnjavanja. “Ranije je bilo propisano da je svrha kažnjavanja preventivni utjecaj na druge da poštuju pravni poredak, ne počine kaznena djela i sprječavanje počinitelja da počini kaznena djela i poticanje njegovog preodgoja”, kazala je Dalipagić. Dodala je da je sada taj članak izmijenjen pa je svrha kazneno-pravne sankcije zaštita društva od činjenja kaznenih djela preventivnim utjecajem na druge da poštuju pravni sustav i ne počine kaznena djela te sprječavanje počinitelja da počini kaznena djela kao i poticanje njegovog preodgoja, a pod dva je zaštita i zadovoljština žrtve. Zanimljiv je i novi članak – načelo krivnje koje kaže da nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu izreći druge kazneno-pravne sankcije ako nije kriv za počinjeno kazneno djelo. Sila i prijetnja su također novina, a nije kazneno djelo ono djelo koje je počinjeno pod djelovanjem neodoljive sile, a počinitelj koji je počinio kazneno djelo pod djelovanjem odoljive sile ili prijetnje može se blaže kazniti. Počiniteljem kaznenog djela smatrat će se osoba koja je primijenila neodoljivu silu.
Najznačajnije su i promjene i u vrsti kazne u članku 41. koji kaže da se počiniteljima kaznenih djela mogu izreći kazne zatvora i novčana kazna. Kazna zatvora može se izreći samo kao glavna kazna, a novčana kazna može se izreći i kao glavna i kao sporedna. “To je sada promijenjeno i počinitelju kaznenog djela mogu se izreći sljedeće kazne: kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora i novčana kazna. Za najteže oblike kaznenih djela počinjenih s umišljajem može se propisati kazna zatvora od 21 do 45 godina. Ta se kazna ne može propisati kao jedina i ne može se izreći počinitelju koji nije navršio 21 godinu života. Ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, pomilovanje se može tražiti tek nakon izdržane tri petine kazne”, pojasnila je Dalipagić. Velika je novina i u zamjeni kazne zatvora. Naime, izrečena kazna zatvora u trajanju do jedne godine može se na zahtjev osuđenika zamijeniti novčanom kaznom. “Kazna zatvora zamjenjuje se novčanom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačuje s jednim dnevnim iznosom novčane kazne ili sa 100 maraka ako se novčana kazna utvrđuje u određenom iznosu. Ako se novčana kazna ne plati u roku koji je propisan, sud će donijeti odluku o izdržavanju kazne zatvora, a ako se plati djelomično, izvršit će se kazna zatvora  razmjerno iznosu koji je plaćen”, pojasnila je Dalipagić.

Brisanje osude

Što se tiče promjena u brisanju osude, pod uvjetom da počinitelj kaznenog djela nije ponovno osuđen za novo kazneno djelo, osuda se briše po sili zakona kada se ispune određeni uvjeti. “Osuda kojom je počinitelj oslobođen kazne briše se iz evidencije ako osuđenik u roku od jedne godine ne počini novo kazneno djelo. Uvjetna osuda briše se iz kaznene evidencije po protoku roka od jedne godine od dana prestanka vremena provjere ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo”, kaže Dalipagić. Osuda na kaznu zatvora u trajanju više od pet do deset godina briše se iz evidencije po protoku roka od 15 godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta, ako osuđenik za to vrijeme ne počini novo kazneno djelo.
Zanimljivo je i novo kazneno djelo – davanje lažnih izjava tijekom postupka imenovanja. Ukoliko netko s ciljem obmanjivanja ili održavanja u obmani tijela nadležnog za imenovanje o tome ispunjava li uvjete za imenovanje na položaj premijera ili ministra vlade, dadne lažni  podatak ili informaciju, te time prikrije i izmjeni činjenice značajne za odluku o imenovanju, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako počinitelj opozove svoju lažnu izjavu prije nego je donesena konačna odluka o potvrđivanju, može se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci, a može biti i oslobođen.

Piše: N. Dedić /dnevni-list.ba