BiH živi od novca onih koji su otišli: Rekordne doznake, a tisuće kuća ostaju prazne

Dok diljem Bosne i Hercegovine ostaju prazne kuće, iz inozemstva u zemlju pristižu rekordni iznosi novca. Što je više ljudi napuštalo BiH, to su doznake dijaspore postajale važnije za svakodnevni život onih koji su ostali, piše Radio Slobodna Europa (RSE).

Jedan od njih je umirovljenik Jovan Vasilić iz Bijeljine, kojemu djeca koja žive i rade u Austriji pomažu u plaćanju računa, lijekova i drugih troškova.

„Da nije tih doznaka iz inozemstva i mladih ljudi koji tamo rade, mi umirovljenici ovdje vjerojatno bismo jedva sastavljali kraj s krajem“, kazao je Vasilić za RSE.

Njegov slučaj nije iznimka. Građani BiH koji žive i rade u inozemstvu tijekom 2025. godine poslali su obiteljima u domovini rekordnih 4,46 milijardi KM, odnosno oko 2,28 milijardi eura.

Rast je nastavljen i u 2026. godini. Samo u prvom tromjesečju iznos doznaka premašio je pola milijarde eura. Kada se tomu dodaju inozemne mirovine i druga socijalna davanja, ukupni tekući transferi iz inozemstva u prva tri mjeseca dosegnuli su 1,33 milijarde KM.

Prema procjenama Svjetske banke, doznake godinama čine više od deset posto bruto domaćeg proizvoda BiH, zbog čega je zemlja među europskim državama koje najviše ovise o novcu svojih građana u inozemstvu.

Kuće su izgrađene, ali se vlasnici ne vraćaju

Vasilić, koji je i predsjednik Udruge potrošača „Zvono“, upozorava da se istodobno vidi razmjer iseljavanja. Prema podatcima kojima raspolaže, između šest i sedam tisuća vodomjera na području Bijeljine mjesecima ne bilježi nikakvu potrošnju.

„To znači da u tim kućama nitko ne živi ili da vlasnici dolaze samo povremeno“, rekao je.

Dodaje kako su nekada ljudi odlazili zaraditi novac i potom se vraćali, dok danas sve češće odlaze cijele obitelji.

„Imate desetke novih kuća u kojima nitko ne živi. Mnoge se već i prodaju. Odlaze djeca i unuci, a pitanje je što će biti kada više ne bude roditelja kojima se danas šalje novac“, kazao je Vasilić.

Doznake čuvaju standard i socijalni mir

Ekonomist Admir Čavalić smatra da se najveći dio toga novca ne može promatrati kao ulaganje, nego kao pomoć članovima obitelji koji su ostali u BiH.

„Riječ je prvenstveno o socijalnim doznakama. Njima se na određeni način održava socijalni mir i životni standard velikog broja građana s malim prihodima ili minimalnim mirovinama“, rekao je Čavalić za RSE.

Prema njegovim riječima, rast doznaka posljedica je većeg broja ljudi koji žive u inozemstvu, ali i rasta troškova hrane, energenata, lijekova i stanovanja.

Upozorava da bi iznenadni prestanak priljeva toga novca imao ozbiljne posljedice.

„Bosna i Hercegovina bi vrlo vjerojatno ušla u recesiju. Došlo bi do snažnog pada domaće potrošnje i velikog pritiska na javne proračune“, naveo je.

Ekonomistica Svetlana Cenić također smatra da doznake čuvaju kupovnu moć i sprječavaju da dio stanovništva padne u potpuno siromaštvo, ali upozorava da se iza rekordnih iznosa krije porazna demografska slika.

„Zemlja koja se hvali doznakama iz inozemstva trebala bi se pogledati u ogledalo. Rastjerala je stanovništvo, a sada od tih ljudi očekuje da šalju novac i ulažu“, kazala je Cenić.

Povratak je još uvijek više želja nego stvarnost

Prema procjenama međunarodnih organizacija, izvan Bosne i Hercegovine živi oko 1,6 milijuna osoba rođenih u BiH, dok ukupan broj ljudi podrijetlom iz zemlje premašuje dva milijuna.

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić kaže da dio dijaspore i dalje kupuje nekretnine u BiH i razmišlja o povratku nakon umirovljenja. Ipak, odlazak stanovništva nije zaustavljen.

„Teoretski se ljudi žele vratiti, ali praktično i dalje odlaze. Odlaze mladi i cijele obitelji“, kazala je za RSE.

Rekordne doznake zato imaju dvije strane. Pomažu obiteljima koje su ostale i održavaju domaću potrošnju, ali istodobno podsjećaju da iza gotovo svake uplate stoji osoba koja je Bosnu i Hercegovinu napustila u potrazi za boljim životom.