VIDEO  BiH riskira financijsku izolaciju zbog pranja novca, slijedili nam opet 'siva lista'

novac konvertibilne marke
Ilustracija/Centralna banka BiH

Bosna i Hercegovina odbrojava posljednje mjesece do nove kontrole Moneyvala, od čijeg rezultata ovisi hoće li se zemlja ponovno naći na „sivoj listi” država s nedovoljno učinkovitim mjerama protiv pranja novca. Nova evaluacija stiže u veljači iduće godine, a Moneyval je već upozorio na ozbiljne propuste u primjeni postojećih propisa, prenosi BHRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komitet stručnjaka Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma – poznat kao Moneyval – u prosincu prošle godine utvrdio je da u Bosni i Hercegovini postoje brojni nedostaci u tim područjima. Do veljače je potrebno otkloniti većinu identificiranih problema: od ukupno 70-ak preporuka mora biti ispunjeno barem 75 posto kako bi BiH izbjegla povratak na „sivu listu”.

Prioritet je usvajanje zakona o oduzimanju i upravljanju oduzetom imovinom na državnoj razini, te zakona o ciljanima financijskim sankcijama povezanim s terorizmom, financiranjem terorizma i proliferacijom oružja za masovno uništenje. Još uvijek nije uspostavljen ni registar stvarnih vlasnika pravnih osoba u BiH, što je ključni zahtjev Europske unije i FATF-a, a čiju provedbu prati i ocjenjuje Moneyval.

„Ono što je prioritet, s obzirom na to da smo u izvješću najlošije ocijenjeni, jest Zakon o ciljanima financijskim mjerama UN-a protiv terorizma i financiranja terorizma te proliferacije. Ministarstvo sigurnosti je završilo nacrt zakona, sljedeći tjedan ide na mišljenje i u proceduru. Nadamo se da će biti usvojen do veljače”, rekao je Edin Jahić, član delegacije BiH za Moneyval.

Moguće ozbiljne posljedice

Povratak na „sivu listu” imao bi niz negativnih posljedica: potencijalne strane investicije bile bi dovedene u pitanje, financijske transakcije u inozemstvo bile bi sporije i skuplje, a poteškoće bi osjetili i građani.

„Moglo bi doći do onemogućavanja plaćanja pojedinih međunarodnih servisa, slanja novca iz inozemstva, a neke bi transakcije mogle biti zabranjene ili znatno poskupjeti. Građani bi sigurno osjetili posljedice”, istaknuo je Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista SWOT.

Borbu protiv financijskog kriminala u BiH predvodi SIPA, odnosno njezin Financijsko-obavještajni odjel. Prema podacima za prošlu godinu, zabilježen je značajan rast prijava sumnjivih transakcija: zaprimljeno ih je 1.279 u ukupnoj vrijednosti 298 milijuna KM, što je povećanje od 30 milijuna u odnosu na godinu ranije. U 63 posto slučajeva potvrđena je sumnja na kazneno djelo, a tužiteljstvima je proslijeđeno 11 izvješća koja obuhvaćaju 43 fizičke i 12 pravnih osoba.

Dvojni standardi

Ekonomist Zoran Pavlović smatra da BiH ima iznimno stroge kontrole kada je riječ o građanima, dok su velike transakcije često izvan fokusa sustava.

„Za obične ljude uspostavljen je nevjerojatno rigorozan sustav, dok očito za neke velike transakcije ta pravila ne vrijede, a upravo su one najčešće sumnjive”, naglašava Pavlović.

Moneyval je stalno tijelo Vijeća Europe koje procjenjuje učinkovitost sustava protiv pranja novca u državama. Poruka stručnjaka je jasna: BiH nije najlošija, ali ima mnogo za popraviti – i malo vremena da to ostvari.