Američki plin trebao bi doći do ovih 17 gradova u BiH

Izmjene Zakona o plinovodu „Južna interkonekcija”, kojima se u zakon ugrađuje američki investitor, službeno su uvrštene u materijale Parlamenta FBiH. S obzirom na to da se radi o hitnom postupku, uskoro se očekuje zakazivanje sjednica Zastupničkog doma i Doma naroda kako bi se izmjene ovog zakona usvojile. Fokus donosi detalje ovog akta.

Prema članku 5., kako je iz Vlade FBiH i najavljeno, nositelj projekta investicije je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy. Ona je u međuvremenu registrirana i u Sarajevu.

Mišljenje Ministarstva pravde

„Jedan od ključnih razloga za opredjeljenje da navedeni projekt realizira gospodarsko društvo AAFS Infrastructure and Energy jest jačanje energetske sigurnosti FBiH. Također, i uklanjanje monopola jednog dobavljača plina, diversifikacija izvora plina, kao i integracija u zapadni energetski sustav i usklađivanje s energetskim tržištem EU”, navodi se u obrazloženju Vlade FBiH.

Ističe se kako je Federalno ministarstvo pravde dostavilo mišljenje da nema zapreka kada je riječ o zakonskom rješenju u kojem će pravna osoba sa stranim kapitalom biti određena kao investitor projekta plinovoda, piše Fokus.

„Osim navedenog, uključivanje stranog investitora u projekt Južne interkonekcije, vrijedan više stotina milijuna dolara, osiguralo bi privatni kapital, smanjilo potrebu za zaduživanjem javnog sektora, čime se smanjuje teret na proračun FBiH. Time bi se omogućio lakši pristup financijskim institucijama i fondovima. To bi ubrzalo realizaciju projekta u odnosu na kapacitete Federacije BiH da samostalno financira stratešku energetsku infrastrukturu”, obrazloženo je.

Poveznica s LNG terminalom na Krku

Projektom Južne interkonekcije sustav plinovoda u BiH povezuje se s LNG terminalom na Krku u Hrvatskoj. Time će se omogućiti opskrba ukapljenim prirodnim plinom (LNG) iz SAD-a i drugih izvora.

Iz Vlade FBiH navode i da je hitni postupak opravdan jer predložene izmjene i dopune ne mijenjaju temeljna načela postojećeg zakona, već imaju za cilj preciziranje pojedinih odredbi.

BH Gas, kao operator postojećeg transportnog sustava u FBiH, time se izbacuje iz zakona. Iz Vlade navode da je BH Gas, kao dotadašnji nositelj investicijsko-tehničke dokumentacije i važećih akata, na zahtjev investitora dužan predati tu dokumentaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Plinovodi i odvojci

Obvezane su i općinske službe za upravu koje provode postupke izvlaštenja, putem namjenski formiranih povjerenstava, da osiguraju prioritetan rad na predmetima izvlaštenja vezanima uz realizaciju projekta „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska”.

U izmjenama Zakona zadržan je osnovni plinovod koji povezuje Posušje – Tomislavgrad – Šuicu – Kupres – Bugojno – Novi Travnik odnosno Travnik. Međutim, u pravcu Posušje – Široki Brijeg – Mostar, kao novina, obuhvatit će i Grude.

Kao i u već usvojenom Zakonu, definiran je odvojak za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf te Jajce.

Dodatni pravac Kladanj – Tuzla

Novina je i izgradnja odvojka prema Čapljini, kao i dodatnog pravca Kladanj – Tuzla.

U izmjenama Zakona navodi se da će investitor biti dužan, nakon puštanja u rad plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska”, osigurati njegov siguran rad i sve tehničke uvjete za prihvat u transportni sustav plina i njegovu isporuku korisnicima.

Također je zadužen i da osposobi postojeći vlastiti transportni sustav, etapno, za reverzibilan rad te ga prilagodi tehničkim zahtjevima, kako bi se omogućila stabilna opskrba postojećih potrošača u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Stav Transparency Internationala

Međutim, iz Transparency Internationala u BiH upozorili su da izmjene ovog zakona, kojima se izravno definira koji će investitor realizirati projekt, predstavljaju opasan presedan te kao takve nose rizik ozbiljnog narušavanja javnog interesa.

Dodaju kako se time ne narušava samo transparentnost, nego se uklanja i svaka mogućnost konkurencije. Sam sadržaj, navode, otvara brojna pitanja i ukazuje na višestruke rizike koji mogu dovesti do ugrožavanja odgovornog upravljanja i kompromitiranja javnog interesa pogodovanjem partikularnim interesima.

TI BiH ističe da nije ponuđena odgovarajuća analiza ni racionalna podloga za radikalnu promjenu pristupa u realizaciji projekta u odnosu na zakon usvojen samo godinu ranije.

„Osim što otvara rizik regulatornog zarobljavanja, kojim se preferiraju osobni, komercijalni ili politički interesi pojedinih aktera na štetu građana BiH, uspostava ovakve prakse u zemlji s jednim od najviših razina korupcije u Europi dovela bi do katastrofalnih posljedica u realizaciji strateški važnih projekata kao što je plinovod ‘Južna interkonekcija’”, poručili su iz TI BiH.